Inverzija Science fiction and fantasy news website
Da, nije dobar. Najnovije filmsko čedo braće Nolan je klinički besprijekorno i veličanstveno šuplje filmsko djelo, a na momente dosadno i nelogično. Istina, nisam neki zagriženi fan Nolana, ali ne smatram ga ni potpunim promašajem kao što mislim da to jest Bay. Nolan iza sebe ima barem nekoliko svijetlih točaka. Ukratko o Nolanovim filmovima:
Memento je bio zanimljiv, prvenstveno zbog montaže koja je režiseru omogućila da vješto prikrije ne pretjerano posebnu radnju. Legitimno. Insomnia – gledljivo. Potom je došao Batman. Prva polovica filma Batman: Početak je izvrsna. Pravo malo remek-djelo. No do kraja filma moje je entuzijazam splasnuo, ali nisam bio nezadovoljan. Nolan potom režira Prestiž koji je zahvaljujući solidnom predlošku (istoimenom romanu Christophera Priesta) odradio korektno. Pokazao je redateljsku vještinu, premda ne i neki raskošni talent. Uslijedio je Vitez tame. Razvikan, taj film nije dao ništa novo u odnosu na prethodni, ali me nije niti razočarao. Ono što u filmu vrijedi uzeto je iz stripova Millera i Moorea i to mu daje prolaznu konzistentnost. U sjeni Ledgerove smrti, uloga Jokera je proglašavana spektakularnom premda to nije. Nicholson je karakterni Joker. Potom u kina stiže Inception, film zanimljive ideje i konačno Vitez tame: Povratak koji je katastrofa. Nekoherentan i neprecizan film (o čemu je?) s nabacanim dijalozima u djetinjastom poigravanju s likovima (Catwoman). Neuvjerljiv negativac, neuvjerljiv pozitivac, banalna priča i vrhunac loše konceptualizacije. Fabularno je toliko nisko da bi ga se moglo prikazivati kao nijemi uradak na nekom opskurnom festivalu eksperimentalnog filma.
Osvrnuo sam se na Nolanov opus jer se njegove mane kao i vrline mogu precizno iščitati i bez puno razmišljanja detektirati u Interstellaru za koji ima samo dvije riječi: epski promašaj. Netko će reći, možda je promašaj, ali je film epski, na što mogu odgovoriti samo: može biti epski koliko hoće, ali i dalje je promašaj.
Idemo po redu.
Braća Nolan očigledno vole znanstvenu fantastiku, vole žanr, vole Kubricka, vole Clarkea, vole znanstveno utemeljenu priču čvrsto ukorijenjenu u realnost (transformacija Batmana je najočiglednija), i iznad svega vole vizualnu naraciju, ali voljeti nešto ne podrazumijeva i znati nešto dobro raditi.
Christopher Nolan zna postaviti kadar, ima uvjerljivu kameru i vrhunsku scenu, ali to se od A liste režisera i očekuje. Ilustracije radi, od Epizode I do Zaborava, od Elizija do Godzile, od Tora do Čuvara galaksije – prekaljenih redatelja i onih zelenih – svi imaju iznimne kadrove, svaki barem dvije-tri epske scene. Svi oni imaju vojsku izvrsnih i zanatski potkovanih snimatelja, fotografa i umjetnika s kojima rade. Reći da je film zanatski dobar isto je kao i reći da je kino dobro jer ima platno i projektor. To se naprosto pod-ra-zu-mi-je-va! “Zanatski dobro” jedva da ulazi u jednadžbu vrijednosti recepcije djela. Dakle, Interstellar ima nekoliko epskih kadrova i vrhunskih scena. Pa što, ima ih i Prometej.
Christopher Nolan ne zna ispričati filmsku priču. Interstellar djeluje nabacano kao da su ideje direktno s papira uglavljene u film, grubi koncepti bez dramaturške ovisnosti i međudjelovanja.
Svijet Interstellara je bliska budućnost u kojem je vlast slaba, nema vojske, tehnologija je zaostala i vlada nestašica hrane, a povijest se iskrivljuje. No, Nolan se ne trudi propitati konzekvence već samo niže postulate i stvara logičke rupe. Hrane baš nema, ali likovi nisu gladni, automobili se voze, ima struje, ali nema nasilja i ne zna se tko proizvodi odjeću, knjige za škole, toalet-papir. Prikazani Srednji (farmerski) zapad Amerike se ne razlikuje puno od onoga kako sada izgleda. NASA radi u tajnosti samo zato što ljudi ne žele da se novac troši na istraživanje svemira (koji ljudi, ko ih pita?). Ta ista NASA je otkrila crvotočinu kod Saturna (čime?) i organizira misije koje su besmislene. Sve djeluje kao jedna velika obmana (što bi bilo bolje za radnju, ali nažalost nije). Braća Nolan briju na koncepte pa uvode znanstvene spoznaje na najlošiji mogući način – pseudopedagoški. Stručnjaci jedni drugima objašnjavaju osnovne koncepte koje bi ionako trebali znati. Glavni lik nije imao vremena kćeri pojasniti Teoriju relativnosti, ali je zato njemu jedan od sudionika misije pojašnjavao protok vremena u blizini snažnog gravitacijskog izvora. Istina, Nolan je angažirao fizičara Kipa Thornea da svaki segment filma bude znanstveno utemeljen (ali treba naglasiti – kada to ne smeta ‘radnji’ filma). Nažalost, Nolanu to služi samo da bi te koncepte propovjednički bacio pred gledatelja. Obrazovanoj i inteligentnoj publici je to smiješno i bedasto, onoj neukoj svejedno. Oni se i tako klibere na pojam crne rupe i čude se što nije u obliku trokuta.
Cjelokupnost znanstvenih premisa jedva da je u službi fabule, a i tada ostaje na razini skice. U datom trenutku pogiba član ekspedicije koji je dva metra od ulaska u brod, ali biva spašen član kojeg robot skuplja pedeset metara dalje. Tim istim likovima zbog blizine crne rupe protiče tek nešto manje od sata, dok drugima prolaze više od dva desetljeća. Što Nolan radi? Ništa zapravo, osim što onaj kojemu su prošla desetljeća kaže koliko mu je vremena prošlo, malo je sijed i nosi kućni ogrtač. Već u sljedećoj sceni kao da se ništa nije dogodilo, nema emotivnog doživljaja niti reakcije, nema zapravo ničega.
Interstellar je od početka do kraja kontinuirano otvaranje vrata bez ikakvih reperkusija po likove. Premda postoje odnosi – prvenstveno očeva i kćeri – ti se odnosi tek rudimentarno promjene. Taman dovoljno za kratki film. Jedino što Nolanu priznajem je vrlina da izvuče iz glumaca maksimum. Doista uspješno iz njih izvlači glumačku esenciju. Problem je što u pozadini nema karakter. Svaki lik, izuzev dva sporedna reagira gotovo isto, mehanički čisto i bez duše.
Nažalost i sam temelj za film je na razini lošeg pulpa i prilično neuvjerljiv. Zemlji otkucavaju posljednji sati (čovjekovom krivicom), pa se pokušava proći kroz crvotočinu da se pronađe spas za čovječanstvo (pogodni planet). Zašto se ti resursi ne iskoriste za proizvodnju hrane, zašto su inženjeri u nemilosti i zašto bi pobogu škole učile djecu da je slijetanje na Mjesec bila obmana? Besmisleno. Ako je već kao veliki štovatelj Kubricka htio snimiti film o čovjekovoj težnji (sudbini) među zvijezdama, čemu taj apokaliptični ton? Nolan slovi kao jedan od rijetkih režisera sposobnih prenijeti vrhunski intelektualizam na film. Sori, ali Interstellar je samo vrhunski holivudski debilizam nastao u želji da se stvori nešto grandiozno.
Nolan očigledno nije shvatio jednu stvar. Epski roman, epski film se ne stvara. On to postaje. Nadam se da će shvatiti lekciju jer polako gubim nadu da će netko (a vjerovao sam da Nolan to može) u skorije vrijeme snimiti, kako je to Kubrick rekao predlažući Clarkeu: “… da snimimo poslovično dobar sf film.”
Recenzija fantastična, na niovu. Da je više ovakvih recenzija gledali bismo mnogo bolje filmove. S obzirom na to da je film (kao i skoro svaka umjetnost) fikcija, Interstellar je sasvim gledljiv i dobar film. Ali, navedne “crne rupe” samog filma su uočljive i slažem se sa rečenim.
Gledao sam film i slažem se s recenzijom samo mislim da film ima puno više rupa nego ih je Horak primjetio. Primjerice što rade oni strojevi samostalno u polju, ispada kao da cijeli dan sami besciljno lunjaju po kukuruzima. Oni imaju samonavođene kombajne ali nisu čuli za prozore koji dihtaju nego žive u 19. st. Konverzacije su uistinu isprazne kad plošno objašnjavaju temeljne znanstvene postavke. Ipak scene s vodom i onaj šeprtljavi robot su vrlo originalni.
Hrvoje
Ša ga gledaš uopće. Ovo je po mnogima Nolanov najjači film do sada. Pa tako i meni osobno.
Ali stari moj, daleko si ti od toga da možeš ovako recenzirati/kritizirati ovakva filmska postignuća.
P.S. priča i radnja filma su fantastične, TO NIJE DOKUMENTARAC, tako da za sf zaslužuje ocjenu 100000/10
to je samo film tako da realnost nedolazi u obzir!!!
Horak, mali savjet: molim te, ostavi se pisanja recenzija. Jer nemaš pojma, ovo je najbolji Nolanov film ikad, prava Nolanova Odiseja.
Pa kako Nino ne ide, vidiš da si je pročitao i još si ostavio komentar. Samo je jedna Odiseja i to je ona Kubrickova. Nolan čak nije niti dobar plagijator, ali slobodno argumentiraj svoje razloge za tvrdnju o najboljem Nolanovom filmu. Rado ću ih pročitati.
Pluralizam mišljenja, kužiš? Ja pišem, ti čitaš ako hoćeš, Nolan snima filmove, ‘ko ih voli neka uživa.
Evo još jednog prikaza filma, pa usporedite:
http://dalje.com/hr-scena/kako-je-christopher-nolan-u-udaljenoj-galaksiji-otkrio-ljubav/528425
Ovo sto si ti napisao nije recenzija jer nema bitnih elemenata recenzije. Da je ovo dokumentarac onda bi se jos moglo nategnuti da si napisao recenziju, ovako ovo je samo tvoj dozivljaj SF filma sa kojim se btw u dosta elemenata slazem… educiraj se 🙂
Molim pojašnjenje, koji su bitni elementi recenzije?
S tolikim budžetom bi i lansiranje kapsule s Nolanovim govnom u svemir izgledalo kao Odiseja 2001. Da, vama površnim ljubiteljima šarenog holivudskog smeća. Žao mi je izvrsnih glumaca i svih zanatlija koji su se trudili oko ove samoljubive svemirske gluparije. Kad ćete već shvatiti da je Bay puno veća faca od pretencioznog diletanta Nolana. On je bar iskreni piroman koji nema nikakvu drugu ambiciju nego bacati petarde u limenu bačvu. Ko voli nek izvoli! Al ja mu (Nolanu) više ne dam priliku. Memento je jedino što vrijedi u njegovom opusu, a ostalo su sve polupečeni drekovi i proljevi. No pečen ili polupečen, drek je na kraju samo drek.
Davorine car si! Da se razumijemo, iskreno nemam pojma koja je razlika između kritike i recenzije al eto mislim da neki shvaćaju možda ovakve stvari preozbiljno, pa kužim da takvi ljudi traže poseban tretman. Osobno priznajem da nisam neki stručnjak za ovo područje i ovo je samo moje mišljenje. Uglavnom slažem se s većinom onoga što si napisao ali mene mnoge stvari nisu toliko smetale, bar ne na početku. Ako zanemarim situacije gdje sam u sebi “vikao” uđi u brod majmune, ili zašto nema sex scene sa dvije bombe od glumica 😉 , većina filma mi je zapravo dobra sve dok ne dođe do one famozne crne rupe i kulminacije cjelog filma. Sve do tad sam mogao prožvakat, ali ono što se tada dogodilo mi je bacilo sjenu na cjeli film jer mi je jednostavno.. tražim riječ.. pa.. bedasto. Ta crna rupa je po meni najveća rupa u filmu (pun intended). Jel to trebalo bit neko pametno objašnjenje ili što? Cikličko poimanje vremena nije zapravo ništa novo i već je viđeno u svakom drugom sf filmu u kojem se na neki način putuje kroz vrijeme. Imam osjećaj da je taj koncept ovdje upotrebljen samo radi toga da se postigne ta “epska” kulminacija kako bi priča postigla svoj puni krug i kako bi otišli kućama sa mišlju da smo gledali nešto smisleno. Meni se čini da je priča namjerno zakomplicirana da ljudi ne shvate da to sve skupa zapravo nema smisla. Zašto su budući ljudi postavili crvotočinu? Da spase čovječanstvo? Ok, ali ako budući ljudi postoje, očito je već spašeno pa ga ni ne treba spašavat. Jer da nije spašeno nebi mogli ni postaviti crvotočinu. Tu još ima puuuuno besmislenih vremenskih opcija, ali ne da mi se svaku prolazit. Druga najveća glupost mi je da ti budući ljudi pazi sad, razumiju 5 dimenzija te imaju znanja i sposobnosti stvoriti crvotočinu u vremenu i prostoru i postaviti bezbroj dječjih sobica (od kojih je btw svaka u drugom vremenu) ma gdje drugdje nego.. wait for it.. u središte crne rupe a sve kako bi gl. lik shvatio nešto duboko o gravitaciji (sam da napomenem tu da je on za to vrijeme i sam u crnoj rupi gdje je gravitacija valjda najjača u svemiru a još lik i preživi-mislim svaka mama bi ga za zeta), a onda je kroz ručni sat to prenio kćeri koja je pak shvatila još nešto dublje???? Jeeeejj!! Heureka!! Ček..Kaj se upravo dogodilo?? Aha..u biti nemam pojma, pitam frenda do sebe u kinu..nema ni on pojma, al mora da je neš pametno kad nitko to ne kuži. Halooo????? Pa mislim prije bi ti budući ljudi shvatili kak poslat sms sa plaćenim pdv-om (jer se država naravno uvijek namiri ) i interdimenzijskim roamingom i to sa svim potrebnim uputama tak da nitko ne pogine nego sve ovo što smo vidjeli u filmu. Samo što u tom slučaju nebi gledali dobar film, ali po meni nismo ni ovako.
Subjektivni, duboko osobni doživljaj recenzije: larpurlartističko preseravanje.
“Larpurlartizam (od francuskog “l’art pour l’art”; umjetnost radi umjetnosti), je estetski smjer zasnovan na tezi da su stil i umjetnička djela sama sebi svrha i da ne trebaju objašnjenja ili pravila.”
Izvrsno uočeno: ako vam je film dobar, može ga se braniti larpurlartizmom (navedneo gore). Ako vam je film loš, može opet – zašto bi se bilo čega pametnog Nolan držao kad može reći da može raditi što hoće jer to je “umjetnost”. Zašto bi recenzija bila drukčija?
Čini mi se čitajući komentare da bi većina autora istih željela objasniti autoru recenzije da je u krivu i da ne može imati vlastito mišljenje kad eto oni misle drugačije. Slagala se s autorovom recenzijom ili ne, ovo jest njegova recenzija i na to ima apsolutno pravo. Nitko nikoga ne spriječava da se uhvatite olovke i papira ili tipkovnice što vam je već draže i počnete pisati za novine ili neki portal. Tada bi neminovno došli do spoznaje da je nemoguće postaviti se objektivno i kako će svaki vaš članak, recenzija, kritika ili osvrt biti subjektivna. Autor recenzije je očito novinar i zna razliku između recenzije i kritike, a bilo bi odlično kada bi i ostali bili poznavatelji tih termina prije nego li ih krenu koristiti. Još bolje bi bilo kada bi ispod recenzije mogli čitati argumentiranu raspravu iz kojih se specifičnih razloga nekome film dopao, a nekome nije, te zašto se netko slaže ili ne slaže s autorom recenzije.
Izrazito prepotentna kritika, sviđao se nekom ovakav tip mirnog SF ili ne (nemoraju svi bit nabijeni i da u svakoj sceni netko puca po nekom) na ovaj način “otpisat” znanstvene teorije koje ljudi razvijaju tokom cijelog 20.st. je bahato. Pogotovo kad je osoba nema znanstvenu pozadinu.
1. U poljoprivredi je potrebno “odmoriti” zemlju kada se preiscrpi nekom vrstom (ili više) njih jer nestane potrebnih minerala za život; ovdje je ista stvar na globalnoj razini. Životinje jedu bilje pa kako onda “koristit resurse za proizvodnju hrane”; od plastike ili šta??
2. “Čime su otkrili crnu rupu kraj Saturna?” Možda istim instrumentima kojima već 40 godina imamo slike Saturna i njegovih satelita; otkrit nešto poput crne rupe koja stvara abnormalnu distroziju u gravitaciji bas i nije nešto teško.
3.”Nije objasnio kćeri teoriju relativnosti” ??? jel uopće treba komentirat zašto nije kćeri od 10 GODINA objasnio Teoriju relativnosti???
4.Slažem se s jednom stavkom; smrt Doylea je bila nategnuta, da nije mutavio ispred vrata mogao je ući u brod i spasit se.
Za izreći rečenicu “Cjelokupnost znanstvenih premisa jedva da je u službi fabule” treba prvo poznavati te znanstvene premise koje su možda prestručne za nas obične gledatelje pa kritizirati to je jednostavno bahato. Educiraj se prvo.
Zašto je putovanje na Mjesec u film lažirano? Zato što su u NASA-i (Dr. Brand) znali da je nemoguće probiti formulu manipuliranja gravitacijom ako nema povratnih informacija iz crne rupe. Lažirajući slijetanje na Mjesec negiraju mogućnost slijetanja na drugi planet. Na taj način ljudima izbijaju iz glava da mogu otići sa planete; ukoliko bi mislili da mogu kad bi osjetili svoj kraj nastala bi panika epskih proporcija. Tu biš onda dobio svoju epiku koju Nolan ne kuži i nerede kojih očito fali u filmu jer ako nema krvi onda nije fora.
Ulaziš u kritiku sa “Da, nije dobar.” ??
Na ovakav način otpisat bilo kakav tuđi rad u koji je uloženo iznimno puno truda govori o tebi kao čovjeku da neznaš cijenit rad. Zato očito i pišeš ovakve nespretne kritike.
Idemo po redu Davide:
Ovo nije kritika već recenzija (educiraj se). Nemam ništa protiv mirnog SF-a, dapače, ali ima protiv šupljeg. Nemam isto tako ništa protiv znanstvenih teorija, ali mogu se one razvijati i stoljećima, ali ako se pokažu da su krive, onad ih treba odbaciti. Ali ne vidim gdje sam to u recenziji ‘bahato otpisao’ znanstvene teorije?
1. Znam da treba odmoriti zemlju, ali u filmu se o tome ne govori već da određene kulture ne uspjevaju (samo ide kukuruz), tako da ne znam gdje sti ti vidio nešto drukčije. A ako je već tako na globalnoj razini, gdje se vidi ta glad?
2. Itekao je teško ako ne znaš gdje treba gledati, a s obzirom da je od NASA-e ostalo tek jedno podzemno postrojenje, moje pitanje čime su otkrili nije bez veze. Jer ako nitko ne upravlja mašinerijom i prati satelite (pobogu, indijski drnovi im lete iznad Amerike), onda ne znam kako bi to trebali primijetiti – dalekozorom s farme jedino.
3. Ovo je poveznica i nema veze s djetetom. Njoj je trebao pojasniti, a on sam nema pojima jer mu jedan od njegovih kolega poslije to pojašnjava. Elem, rupa u konstrukciji lika.
4. Okej.
5. Mislim da sam dovoljno educiran za premise iznešene u filmu, no moja rečenica koju si naveo ne govori o obrazovanosti publike, već o tome da iznešene znanstvene teorije nisu u funkciji fabule. Pročitaj ponovo.
Ovo što si napisao o slijetanju na Mjesec da je lažirano nisam shvatio.
Da, ulazim u recenziju s konstatacijom, što je legitimna stilska figura za ovakav tip teksta.
Na kakav sam ja to način otpisao tuđi rad? Riječ je o umjetničkom djelu koji izaziva određenu recepciju. Recenzija je rezultat mojeg doživljaja i to nema nikakve veze s nečim uloženim trudom, pa time doista ne znam što to govori o meni kao čovjeku. Cijenim tvoj odgovor, pa evo čak sam se potrudio odgovoriti na odgovor.
hm…da, postoje stvari bez kojih je mogao, ili da su se neke od njih mogle malo bolje razradit,…moglo se,… istina,… ali trpati ga u isti koš kao i Guardianse, Prometeja i sl. je potpuni promašaj. Ni pod razno. Svakako preporuka za pogledat.
Zašto ti je Interstellar bolji od Prometeja?
O Prometeju je stvarno već dosta toga rečeno, pa kome se da nek baci pogled na npr. imdb, ali kao što sam već jednom napisao (negdje drugdje), Prometej je toliko stupidan, da mu ni solidna atmosfera, vrhunski efekti i OST, te neloši glumci ne mogu pomoći.
M, da… činjenica je da se scene nižu bez dovoljno obrađenog efekta koje bi trebale proizvesti.
Međutim, ja sam to zanemario, zapravo ignorirao. Film treba doživjeti kao podlogu razvoj vlastite priče (na zadanu temu).
I onda je film epski. 🙂
Nakon ovog, jedva čekam pogledat’ film. Pa makar bio i loš 🙂
Samo naprijed.
Ovako lošu kritiku godinama nisam pročitao….no more comments 😉
Recenzija, ne kritika.
Po meni je ovo subjektivna kritika pojedinca,a ne recenzija…
Ne brkajte znanstvenu recenziju s recenzijom u proširenom značenju (u ovom slučaju, da, subjektivnim pogledom na film, mojim promišljanjima o umjetničkom djelu). Nije mi bila namjera pisati stručnu filmsku kritiku.
Upravo tako, covek je nesto ljut i nezadovoljan sa Nolanom i na silu nam namece mrznju prema njemu 😂