Star Wars: Ahsoka – Putovanje na mjestu

Teško je napisati recenziju za seriju Star Wars: Ahsoka. S jedne strane, ovo je prvi igrani serijal Davea Filonija, tvorca odličnog animiranog serijala „The Clone Wars“, i dosta dobrog serijala „Rebels.“ Filoni je jedan od rijetkih koji „razumije“ Star Wars. Također, glavni lik – Ahsoka Tano, u 15 godina se profilirala kao jedan od najboljih i najomiljenijih likova franšize. I naravno, u igranoj verziji po prvi put se pojavljuje nitko drugi doli Grand admiral Thrawn, jedan od najvećih strateških umova daleke, daleke Galaksije. Nažalost, nakon odgledanih osam epizoda prve sezone, ne mogu se oteti dojmu da je „Ahsoka“ propušteni potencijal, serijal koji je mogao, ne, koji je trebao biti puno, puno bolji.

Povratak Thrawna

Na papiru „Ahsoka“ zvuči zanimljivo. I to je vjerojatno ono što je showrunner Dave Filoni pomislio kad je pisao ideje za igrani serijal, prije nego što mu je Disney dao hrpu novaca i resurse da tekst sa salvete pretvori u scenarij za visokobudžetni igrani serijal. Naslovni lik serijala, Jedi ratnica Ahsoka Tano (Rosario Dawson), mora pronaći način da spriječi povratak posljednje nade propale Galaktičke Imperije, Grand admirala Thrawna (Lars Mikkelsen) iz daleke Galaksije. Da u tome uspije, Ahsoka treba pomoć svojeg bivšeg padawana, Sabine Wren (Natasha Liu Bordizzo), koja istovremeno pokušava pronaći najboljeg prijatelja, Ezru Bridgera. Tu su i droid profesor Huyang (David Tennant) te generalica Hera (Mary Elisabeth Winstead).

Da stvar bude zanimljivija, Thrawna traže i misteriozna vještica Morgan Elsbeth (Diana Lee Inosanto), te još misteriozniji plaćenik nekadašnji Jedi Baylan Skoll (Ray Stevenson) i njegov padawan Shin Hati (Ivanna Sakhno). Naravno tu je i sam Grand admiral Thrawn, briljantni strateg i veliki genij, uvijek korak ispred protivnika, čovjek (tj. Chiss) koji nikada nije pretrpio poraz. A ako dodamo daleku, daleku i potpuno novu galaksiju, svemirske kitove, zombi stormtroopere, mistični red Nightsisters, simpatične Notije, te force ghost (?) Anakina Skywalkera (Hayden Christensen), imamo sve elemente za fascinatnu avanturu, zar ne?

Problem povezanih svjetova

Pa ne baš. Istina, sve ovo zvuči zanimljivo. Ali samo na salveti. Da, Filoni, showrunner i scenarist svih osam epizoda razumije bit Star Warsa kakav je zamislio George Lucas. Ali inzistiranjem na povezanosti kanona, stvoren je problem, pogotovo za dio gledatelja koji nisu pratili animirane serijale „The Clone Wars“ i „Rebels“ ili igrani serijal „Mandalorian.“ Ovo je nažalost, problem koji je Star Wars naslijedio od Marvela, i koji uvelike šteti radnji. Jer većina bitnih niti radnje vezana je uz priče i likove viđene u spomenutim serijalima. Ahsoka, Sabine, Thrawn i Ezra, sve su ovo kompleksni likovi čija prošlost, kao i motivi ostaju nepoznanica onima koji će ih sresti po prvi put. I time vjerojatno dobiti i krivi dojam.

Ni mi, hardcore fanovi koji smo pogledali sve navedene serijale, nismo dobili odgovore na većinu pitanja. Jer nakon obećavajuće premijere, Filoni je ostatak serijala ispunio besciljnim lutanjem glavnih likova, njihovim nelogičnim odlukama, te forsiranim preokretima, da sve kulminira u zbrzanom finalu. Da, svjestan sam da je Ahsoka samo dio Mandoversea, koji će na kraju završiti u filmu, ili možda čak i trilogiji. Ali zbog ovakvog (promašenog) koncepta dobili smo problematičnu seriju, likove bez jasnih motiva, kao i likove koji su nepravedno zakinuti u korist heroja (Baylan to nije zaslužio). A nered na kraju pljuska je u lice svima onima koji nisu napravili domaću zadaću i pogledali bar desetak animiranih epizoda.

Svjetlo i tama

Šteta, jer unatoč svim problemima, „Ahsoka“ je imala svijetlih momenata. Gluma je solidna, kao i akcija. Kemija među likovima nije forsirana, što trenutke u kojima dolazi do reuniona, čini prirodno emotivnima. Pogotovo bi izdvojio ponovni susret Ahsoke i Anakina, kao i flashback iz Klonskih Ratova, koji me ostavio željnim da opet vidim ovaj duo, ali u igranom formatu. Worlbuilding je također zanimljiv, a dodatak mistike obogaćuje Star Wars univerzum. Vizualije su na filmskoj razini, kao i kinematografija, koja je rezultirala zaista odličnim scenama. A glazbena podloga Kevina Kinera možda je i najbolja od svih Star Wars serijala. Nažalost sve ovo umanjeno je lošim editingom, presporim tempom i nepotrebnim fillerima koji kradu dragocjene minute.

Najveće razočaranje je Thrawn, koji je umjesto briljantnog i nepobjedivog stratega postao lik koji govori da je nepobjediv genij, ali čini upravo suprotno. Filoni čini se ne shvaća Thrawna, ili nam pak sprema iznenađenje, koje nećemo vidjeti najmanje dvije godine. Što je veliki problem, jer u osam epizoda nije se dogodilo skoro ništa. Naši heroji tapkaju na mjestu, bez da su išta naučili. A zašto i bi, kada se svaki problem magično rješava, bez ikavog većeg napora. Postavlja se pitanje – koja je svrha ovog serijala? Ako zanemarimo Filonijevu opsjednutost ovim likovima, te popularnost animiranih serijala unutar Star Wars franšize, zašto je ovu priču uopće trebalo ispričati? Čak je i Ahsoka samo gost u svom serijalu.

Izgubljeni na mjestu

Za razliku od odličnog, originalnog ali (pre)realnog „Andora“ (usporedbe s najboljim Star Wars serijalom nemoguće je izbjeći), „Ahsoka“ nas je vratila u prepoznatljiv Star Wars setting, sa zvjezdanim sabljama, Silom, svemirskim brodovima i klasičnim avanturama. Ali sve ovo blijedi zbog načina kako je predstavljen taj setting. Umjesto da se iskoristi obećavajući potencijal nove galaksije, i mistike Sile, Filoni je odlučio igrati na sigurno i reprizirati najveće hitove Star Wars kanona, ali kao loše kopije originala.

Što nas vraća na početak. Jer „Ahsoka“ je zamišljena kao dio puno većeg projekta pod palicom Davea Filonija, koji je zapravo remake kultne Thrawn trilogije (a koji se možda uopće neće dogoditi). Problem je da ovakav koncept ne opravdava simplificiran i često besmislen scenarij, užasno spor pacing i zbrzano finale. A da o tome što se (nije) dogodilo likovima, ne govorim.

I to je šteta. Jer umjesto zabavne avanture s omiljenim likovima dobili smo slabašnu petu sezonu „Rebelsa“, koja bi trebala biti dio puno veće priče. A ako je ovo ogledni primjerak te priče, nisam siguran da nam treba nastavak. Ahsoka i Thrawn zaslužili su bolje.