Stanisław Lem i budućnost!

Danas se obilježava Noć knjige pa je više nego logično da pišemo o nekoj temi povezanoj s knjigama, a kocka je pala na Stanisława Lema. Zašto pitate se? Pa u slučaju da već ne znate ova je godina proglašena godinom Stanisława Lema, prigodno za obilježavanje stote godišnjice Lemovog rođenja – pisca, futurologa i filozofa, čiji rad i danas rasplamsava maštu čitatelja diljem svijeta. Tim povodom Hangar 7 ove godine objavljuje čak tri Lemova djela. Prva knjiga koja kod nas još nije bila prevedena su njegove nenadmašne Bajke o robotima. Ako ne znate da li je to štivo za vas onda to možete provjeriti, jer je upravo danas izašao i prvi podcast u režiji Hangara 7 koji uz priču Uranove uši iz Bajki o robotima također nudi i jednu vrlo zanimljivu crticu iz Lemovog života, koja se tiče njegovog dopisivanja s drugim kultnim žanrovskim autorom – Philipom K. Dickom.

Znate li da je Lem zapravo prvi zamislio e-knjige i tablete, internet, Google, pa čak i Matrix. Evo kako je Stanisław Lem predvidio budućnost u kojoj mi sada živimo.

E-knjige, tableti i audioknjige: Stanisław Lem je vjerojatno prvi SF pisac koji je točno predvidio svojevrsni kraj papirnatih knjiga i dolazak elektroničkih formata i čitača e-knjiga. To je učinio u svom romanu Povratak sa zvijezda iz 1961. godine, nekih 40 godina prije bilo kakvih prvih pokušaja s e-papirom. Lem je zamislio e-knjige kao male memorijske kristale koji se mogu umetnuti na uređaj, jezivo podsjećajući na suvremene tablete. Nazvao ga je ‘optonom’, ali većina nas danas naziva Kindle. U istoj je knjizi Lem predvidio i popularnost audioknjiga, koje je nazvao ‘lektoni’.

Internet: Početkom 1950-ih Lem je već razmišljao o mogućnosti povezivanja moćnih računala kako bi se unaprijedili njihov računalni kapaciteti. U svojim Dijalozima iz 1957. smatrao je realnim smjerom razvoja da će postupno gomilanje ‘informatičkih strojeva’ i ‘banki sjećanja’ dovesti do uspostavljanja ‘državnih, kontinentalnih i, kasnije, planetarnih računalnih mreža’.

Google: Otprilike u to vrijeme, Lem je predvidio budućnost u kojoj ljudi imaju trenutni i univerzalni pristup ogromnoj virtualnoj bazi podataka, koju je nazvao ‘Trionova knjižnica’. Sami Trioni su bili sićušni kristali kvarca, ‘čija se struktura čestica može trajno mijenjati pod djelovanjem električnih impulsa’. ‘Kristalić, koji nije veći od zrna pijeska, mogao je sabrati u sebi toliko informacija, koliko ih je sadržavala nekadašnja enciklopedija.’ To je opisano u romanu Ana sa zvijezda iz 1955. godine.

Matrix ili simulacija: U svojoj analizi ‘fantomatike’, Lem je zastrašujuće blizak konceptu savršene simulacije, kakvu poznajemo iz filmova poput Matrixa. Lemova distopijska vizija velike simulacije pojavila se u njegovom romanu Futurološki kongres iz 1971. godine. Povezan je s njegovim konceptom ‘cerebromatike’, izravnim utjecajem kemijskih tvari na mozak. 2013. godine roman je prilično uspješno za film prilagodio Ari Folman. Na roman u prijevodu nećete dugo čekati jer je upravo on idući Lemov naslov koji će Hangar 7 objaviti.

Biotehnologija: Lem je uvijek bio svjestan mračnih i potencijalno prijetećih strana tehnologije. Još 1960-ih je vjerovao da je samo pitanje vremena kada će tehnologija ‘upasti’ u ljudsko tijelo. U Dvadeset prvom putovanju iz Zvjezdanih dnevnika, Lemov poznati protagonist Ijon Tichy slijeće na planet zvan Dihtonija, čiji su stanovnici toliko napredni da mogu izrađivati ​​i prepravljati svoja tijela kako god žele. Kad smo već kod Zvjezdanih dnevnika oni u prijevodu stižu nakon Futurološkog kongresa, čije će Sedmo putovanje biti dostupno za čitanje u novom, 46. broju Sirusa B koji je već otpravljen u tisak.