Isaaca Asimova smatra se jednim od najvećih pisaca znanstveno fantastičnog žanra. Njegovi su romani utrli put mnogim kasnijim autorima koji su svijetu htjeli predstaviti svoju viziju budućnosti, različitih naroda i progresivnih ideja. Fondacija je prvi dio trilogije o svijetu daleke budućnosti, drugih planeta i nekih novih carstava. Ovo je tek uvod, otvaranje jednog puno dužeg putovanja u nepoznato.
Sama radnja Fondacije poprilično je komplicirana, prepuna likova, spletki i raznoraznih zavrzlama. Trantor je centar Carstva i na njega, na poziv uglednog ekscentričnog znanstvenika Harija Seldona, stiže mladi novopečeni matematičar Gaal Dornick. Seldon je iznio zastrašujuća predviđenja o Trantoru. Naime, on smatra da će za pet stoljeća Trantor biti potpuno uništen te, uz Dornicka, odluči skupiti niz najpametnijih umova Carstva i naseliti ih na najudaljeniji planet galaksije koji je nazvao Fondacijom. Vrlo brzo njegova se predskazanja počinju ostvarivati i Fondacija i njegovi stanovnici, ali i stanovnici cijelog Carstva kreću u borbu protiv korupcije i onih “velikih”.
“Frustracije u vezi s mojim planovima da smanjim katastrofu uvjerit će ljude da im budućnost ne sprema ništa obećavajuće. Oni se već i sada sa zavišću prisjećaju života kakvim su živjeli njihovi djedovi. Oni ambiciozni neće čekati, a oni beskrupulozni se neće ustručavati. Sa svakom njihovom akcijom ubrzat će se propadanje svjetova.”
Iako mi nije bilo nimalo teško pratiti Asimov stil pisanja, samu radnju romana jest. S obzirom na to da se radi o prvom dijelu, sve je vrlo detaljno objašnjeno, prepuno opisa i mnoštva likova i potrebno je puno koncentracije da se sve poprati i složi na svoje mjesto. Ideja romana je iznimno zanimljiva, a sve je još više fascinantno kad se uzme u obzir da ga je Asimov napisao 1951. godine. Iako smješten u svijet budućnosti, njegova se radnja može vrlo dobro “ubaciti” i u pedesete i osamdesete godine, ali i sadašnjost. Kritika društva, monopol crkve i borba protiv represije onih iznad nas glavne su teme koje se protežu kroz stranice ovog SF klasika. Nije bez razloga Asimov jedan od najvažnijih, jedan od onih koje se kopira.
Ovom se romanu treba posvetiti, treba dobro pratiti njegove likove, ali i ono što oni govore. Treba se prebaciti u daleku budućnost, ali i prepoznati tolike poveznice sa svijetom u kojem živimo, svijetom u kojem je Asimov pisao. Kao i Huxley i Orwell, Asimov je kroz svoje inventivno pisanje i viđenje vrlo vješto kritizirao vlast i ono čega se uvijek moramo najviše bojati, monopola, vješto prekrivenog i kasnije uspješno implementiranog kroz razne državne udare.
“Tijekom povijesti izborni su vladari rado mijenjali dobrobit svojih podanika, žrvujući je za nešto što se smatralo čašću i slavom i osvajanjima.”
Nisam jednako uživala u cijelom romanu, njegov mi je srednji dio bio pomalo i dosadan, ali me sam početak zainteresirao te mi je zbog toga i nedostajalo razrade cijele priče oko Seldona i njegovih pretpostavki. Kraj me ponovno zaintrigirao i smatram da je njime Asimov napravio dobru podlogu za nastavke koji slijede. Drugi dio Fondacija i Carstvo u izdanju Koncept Izdavaštva stiže već u veljači.
Ove godine stiže i tv adaptacija kultne književne trilogije Fondacija, za koju je Apple TV+ još ljetos objavio prvi teaser kojeg možete potražiti ovdje zajedno sa svim dostupnim informacijama vezanim uz ovu iščekivanu seriju. Više o ocu moderne znanstvene fantastike – Isaacu Asimovu možete pronaći na ovom linku.
odlična knjiga, vrlo brzo se pročita. Poglavlja su kratka. Uglavnom, Asimov je htio prikazat propast Rimskog Carstva, ali u svemiru. Doduše, mogao je radnju Fondacije staviti u ackijsku atmosferu, dodati svemirske bitke, ali vidim da nije baš bio zainteresiran.