Captain’s log #4: (Ne)ispunjena obećanja

Star Trek: Picard je možda konačno otpravio našeg titularnoj junaka i njegov maleni tim na quest, ali Jean-Luc još nije gotov s ispravkama grešaka počinjenih nakon napuštanja Zvjezdane flote. Ovotjedna epizoda Absolute Candor se nastavila na radnju vraćanja Picarda na pravi put, ali i obogatila romulanski lore, kao i posadu Le Sirene, ne jednim, već dva nova (ili stara?) člana. A tu je bilo i par dobro uklopljenih referenci na klasičan Trek, pogotovo TOS. Dok je Picard ispunio svoje obećanje, sama epizoda nije uspjela stabilizirati radnju na Borgovoj kocki, koja i dalje vrluda bez jasnog cilja, te tako ta nit i dalje ostaje najslabiji dio Picardove priče.

Neki drugi Romulanci

„Absolute Candor“ nastavlja tradiciju flashbacka kojima započinje epizoda. Do sada smo mogli vidjeti napad sintetika na Mars, te politički fallout koji je ovaj katastrofalni incident ostavio na Picardovu karijeru, kao i Zvjezdanu flotu kao takvu. Ovoga puta scenarist Michael Chabon, vraća nas na dan prije napada, i to na planet Vashti, smješten na rubu Neutralne zone. Naime, Vashti je privremeno mjesto smještaja za romulanske izbjeglica, prije njihovog preseljenja na trajno mjesto naseljenja. Zato ne čudi da izbjeglice gledaju na admirala Picarda (koji na planet ne dolazi u uniformi Flote, već u bijelom odijelu, koje povlači određena pitanja) s velikim očekivanjima. Čovjek koji je surađivao s velikim Spockom na projektu unifikacije Romulanaca i Vulkanaca, sada predvodi masivni projekt evakuacije i relokacije. U ovom trenutku, Picard je vjerojatno i najvažnija osoba za izbjeglice. Ovo je uvjerljiv koncept, mada ne mogu zanemariti Picardov modni ukus, tj. neukus kreativnog tima. Jer ako uzmemo u obzir da bijelo odijelo i panama šešir neodoljivo podsjećaju na „bijelog kolonijalnog čovjeka“, Picardova interakcija s low-tech Romulancima dobiva čudnu, i neželjenu dimenziju.

Picardov kontakt na planetu su pridošlice u romulanski lore. U odsustvu organiziranog vodstva, i kaosu evakuacije, izbjeglice predvodi odred sestara ratnica – Qovat Milat. Ono što je još zanimljivije, i što budi nadu u budućnost, bar u toj memoriji iz prošlosti, je da ovaj isključivo ženski red vodi filozofiju „apsolutne iskrenosti“ – potpune suprotnosti paranoičnim i zatvorenim Romulancima. Ovo postavlja zanimljivu paralelu s romulanskom braćom, Vulkancima, koji također uvijek govore istinu, bez obzira koliko neugodna ona bila. Je li moguće da je Qovat Milat, jedan od rijetkih ostataka zajedničke prošlosti?

Qovat Milat, čini se, ne dijeli romulansku paranoju prema strancima, što vidimo u srdačnom odnosu predvodnice reda Zani (Ammirah Vann) s Picardom. A tu je i najnoviji, ali i najneobičniji član reda, maleni Elnor. Naime, Elnor je dječak, najvjerojatnije siroče, koji zbog prirode Reda, nema budućnost na Vashtiju, te sve sugerira da će se Picard (koji je zaokrenuo svoju filozofiju prema djeci) pobrinuti za njega. Kako to inače biva, idilični trenutak prekida poziv Raffi, koji mijenja sve. Teško je gledati Picardov šokirani izraz lica dok saznaje o tragediji koja se upravo odigrala na Marsu i njegovoj orbiti. Trenutak je to koji je pokrenuo događaje koji su završili ne samo Picardovim napuštanjem Flote, već i prekidom kontakta s Vashti, sa Zani, i malim Elnorom. Trenutak koji je ostavio Picarda s neispunjenim obećanjem.

Između svjetova

Što nas vraća u sadašnjost, gdje Picard odlučuje ispraviti ovaj grijeh iz prošlosti. Usprkos protivljenju Raffi, on uspijeva nagovoriti Riosa da se nakratko zaustave upravo na Vashti. Već iz orbite jasno je da će ovaj posjet biti drugačiji od posljednjeg posjeta umirovljenog admirala. Vashti je tijekom 14 godina ostao praktički zaboravljen, a povlačenje Zvjezdane flote ostavilo je planet na nemilost lokalnim warlordovima. Samo napori hrabrih Fenris rangera, te second-hand planetarni sistem obrane čuvaju Vashti i njegove koloniste od razbojnika i pirata. Situacija nije ništa bolja ni na površini. Kako Picard otkriva, nadu izbjeglica zamjenili su očaj i siromaštvo, a paranoja i nepovjerenje, pa čak i otvoreno neprijateljstvo, vratilo se u odnos kolonista sa strancima. Unatoč ovome, Zani se veseli ponovnoj pojavi Picarda, što pokazuje da je Qovat Milat, čak i u ovoj teškoj situaciji uspio očuvati svoju filozofiju. No, ovakvu ideju ne dijeli Elnor (Evan Evagora), sad odrasli muškarac i ratnik, koji nakon kratkog razgovora s Picardom, opravdano odbija njegovu zamolbu za pridruživanje potrazi za preživjelom blizankom.

Elnora je teško kriviti, ako uzmemo u obzir Picardov nagli odlazak prije 14 godina, nakon kojeg je prekinuo svaki kontakt s ovom kolonijom, kao i njegovim malim štićenikom. Jer Elnor je Romulanac bez mjesta u romulanskoj kulturi. Muškarac odgojen u ženskom redu, vodeći filozofiju u konfliktu s romulanskom, Elnor je zarobljen između svjetova. Lik bez identiteta. Postavlja se pitanje zašto je Picard nakon ostavke reagirao na tako ekstreman način (koji reflektira prekid kontakta sa Raffi)? Je li Flota izolirala Vashti (što dovodi do još kompleksnijih pitanja o moralnom padu ove organizacije), ili je naš omiljeni kapetan iz nekog drugog razloga (poput povrijeđenog ponosa ili neizlječivog sindroma), prekinuo kontakt na svoju ruku? Ako nije mogao nastaviti evakuaciju bez resursa Flote, mogao je barem kao minimum nastaviti komunikaciju s izbjeglicama (i Raffi). Zašto je Picard toliko šokiran promjenom stanja koju je zatekao na planetu 14 godina kasnije? Jasno mi je da kreativni tim želi prikazati Picardov povratak prema liku kojeg volimo i kojeg se rado sjećamo, kao i naglasiti moralno nazadovanje Zvjezdane flote i Federacije Ujedinjenih Planeta. No, nisam fan ovolike simplifikacije, koja kad se malo bolje promisli, ide protiv svega što bi Jean-Luc Picard napravio. A da logiku (ili njen manjak), takvog ponašanja ne spominjem.

Prvi pravi Picardov pokušaj da ispuni svoje obećanje je požrtvovni trenutak u kojemu otvoreno ulazi u kontakt s ksenofobičnim kolonistima. Ne treba dugo da se Picard nađe suočen s nekoliko bijesnih Romulanaca, te da u razgovoru s bivšim romulanskim senatorom shvati težinu svoje odluke iz prošlosti. Ili samo dio? Jer čak i ovdje, Picard ostaje moralna vertikala, okrivljujući ne sebe, već moralno propadanje Federacije za propast kolonije. Njegovo nerazumijevanje teške situacije dovodi ga u smrtnu opasnost nakon što ga senator izazove na dvoboj. Srećom po Picarda, Elnor se sažalio nad ostarjelim admiralom te mu priskočio u pomoć, u zadnji tren, spretno odrubivši glavu senatoru. Ova akcijska scena, vješto režirana od Trek veterana Johnatana Frakesa, uvodi Elnora u Picardov tim kao „Qalankhkaia“ – ratnika plaćenika koji je vezan za bezizgledni slučaj. A to je borba s Tal Shiarom, najvećim neprijateljem Qovat Milata. Iako Picard po povratku na La Sirenu napada Elnora za žestoku reakciju (te i dalje ostaje moralno čist), treba se napomenuti da je Elnor dao priliku senatoru da odstupi, priliku koju ovaj nije iskoristio. Picardova vjera u ispravnost njegovih odluka je pomalo iritantna, uzevši u obzir niz grešaka koje je počinio nakon napuštanja Zvjezdane flote. Nadam se samo da scenaristi neće tako lako preći preko posljedica Picardovih odluka, i da će se u bar jednom momentu, naš „heroj“ morati izvući iz situacije uz više od isprike.

Stari znanac

Povratak na La Sirenu ne znači automatski i sigurnost. Upravo suprotno, izvan zaštite Romulanske planetarne obrane, i bez podrške Flote, maleni brod postao je lagani plijen za razbojnike, pa čak i ako je to stara romulanska ptica grabljivica. Borba između dva broda dinamična je i napeta scena, ali i lijepa TOS referenca. Ujedno, (pra)stari model broda pokazuje kakav kaos vlada u ovom dijelu kvadranta i koliko nisko su pali ostaci nekad moćnog Imperija. Dog-fight u orbiti planeta još je i bolji ako uzmemo u obzir događaje na mostu La Sirene. Krizna situacija dodala je još jedan hologram u repertoar. Ovog puta to je emergency tactical hologram (ili Emmet), neurednu repliku Riosa s osebujnim humorom koji govori na španjolskom.

Dok oba broda pokušavaju onesposobiti protivnika, istovremeno izbjegavajući nepreciznu paljbu planetarnog sistema obrane, treći se brod pridružuje bitki, te onesposobljava grabljivicu, ali ne prije nego što i sam bude teško oštećen. Što nas vodi u finalnu scenu, u kojoj Picard i posada u zadnjem času spašavaju pilota, koji je kako sa šokom otkrivaju (a i mi gledatelji) – Anika Hansen, poznatija kao Sedma od Devet (Jeri Ryan). I da, Sedma se nije promijenila u godinama nakon povratka iz Delta Kvadranta, što i pokazuje u njenom zahtjevu Picardu da joj nađe novi brod, prije nego što se sruši u nesvijest. Putovanje na Freecloud upravo je postalo puno zanimljivije!

Dodatne opservacije:

• Dok Picardova strana priče nastavlja (pozitivno) iznenađivati, to se nažalost ne može reći za scene na Kocki, koje su najblaže rečeno razočaravajuće. Ovoga tjedna one su bile relativno kratke, što je još i dobro. Jer teško mi je shvatiti čemu te skoro pa Lannisterske scene između Zhat Vash agenata, brata i sestre, Nareka i Narisse? Osim ako scenaristi ne žele sugerirati da za stripovski zlu Narissu nema iskupljenja, dok za simpatičnijeg Nareka još postoji šansa da promijeni stranu? A tu je i nastavak sapuničaste veze između Soji i Nareka, koji je prikladniji CW serijalima, nego Star Treku.
• Jedino pozitivno od ovih čudnih scena je da smo saznali nešto više o opasnosti koju blizanke, tj. Soji, predstavlja za Zhat Vash, a možebitno i za civilizaciju. Čini se da će Seb-Cheneb iliti „destroyer“, pokrenuti Ganmadan – romulansku verziju Ragnaroka.
• U još jednoj dobrodošloj referenci, Elnor se prisjetio mačke od Date, Spota. Sudeći po Picardovom popratnom komentaru moguće je da ćemo u bliskoj budućnosti vidjeti jednu ili dvije krznene loptice.
• Emmet nije jedini hologram za čije smo postojanje saznali ovoga tjedna. Tu je i koordinator dobrodošlice, koji se bavi programiranjem na holodecku La Sirene (da, ovaj mali brod ima i svoj mali holodeck). Budući da je sada očito da Rios ima hologram za svaku funkciju na brodu, očekujemo inženjera, i njegov škotski naglasak ; )
• Romulanci su na početku evakuirani brodovima Wallenberg klase. Ovo je nesumnjivo referenca na Raoula Wallenberga, švedskog diplomata, koji je nakon dolaska Mađarske pod nacističku kontrolu uspio spasiti desetine tisuća Židova, pod cijenu vlastitog života.