Home / Fandom / Festivali / Animafest / Znanstvena fantastika na Animafestu 2018

Znanstvena fantastika na Animafestu 2018

Budući da je ovogodišnji središnji tematski program Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2018 posvećen žanru horora, „čista“ znanstvena fantastika na njemu je kvantitativno nešto skromnije prisutna negoli tijekom proteklih izdanja. Uz nekolicinu punokrvnih SF-ova, određen broj filmova koji izbjegava takvu žanrovsku samoidentifikaciju oslanja se međutim na znanstvenofantastičnu ikonografiju, motive ili opći senzibilitet. To naposljetku znači da Animafest 2018 poklonicima SF-a ipak nudi niz izvrsnih, podjednako kratkometražnih i dugometražnih filmova na promišljanje i uživanje.

Prije svega, talijanski redateljski kvartet Alessandro Rak, Ivan Cappiello, Marino Guarnieri i Dario Sansone donosi nam potpuno moderniziranu varijaciju znamenite bajke u distopijskom, znanstvenofantastičnom ruhu nastalom kreativnim animacijskim pristupom koji kombinira klasične i računalne tehnike s atraktivnim glazbenim brojevima i raskošnim osvjetljenjem. Poprište filma Mačka Pepeljuga tehno-futuristički je brod petnaest godina zarobljen u napuljskoj luci, opsjednut hologramima zaboravljene povijesti, a njegova fabula posvećena je kćeri pokojnog znanstvenika, utopista i vlasnika broda, ostavljenoj na milost i nemilost maćehe, sestara i narkodilera. Karakteristični SF trop zatvorenog prostora s obilježjima vlastite svijesti iskorišten je ovdje kao pozornica napete drame o nasljeđu, eksploataciji i povjerenju u društveni napredak putem tehnologije, sve uz dašak mjuzikla. Film se prikazuje u utorak 05. 06. (Kino Europa, 22:00) i srijedu 06. 06. (Kinoteka, 20:00).

Rad koji će zacijelo zanimati ne samo pomne animacijske sladokusce, već i poklonike cjelokupne filmske umjetnosti, a zasigurno će privući i ljubitelje “čovjekovih najboljih prijatelja” jest Otok pasa (07. 06., Kino Europa, 22:00; 09. 06., Ljetna pozornica Tuškanac, 22:00) proslavljenog američkog režisera Wesa Andersona. Smješten također u distopijsku budućnost i rađen tehnikom stop-animacije, Otok pasa prati dječaka Atarija koji nakon protjerivanja pseće vrste na Otoku smeća uz pomoć čopora novostečenih prijatelja traga za svojim ljubimcem i tjelohraniteljem Spotsom. Likovima su glasove među ostalima posudili Edward Norton, Bryan Cranston, Bill Murray, Scarlett Johansson, Tilda Swinton i Yoko Ono. Zanimljivo je da i drugi film „o psima“ iz Velikog natjecanja dugometražnog filma, tajvanski omnibus Pseći život (05. 06., Kinoteka, 20:00; 06. 06. Kino Europa, 17:30) također u pojedinim pričama nosi distopijski, urbano-metropolitanski prizvuk.

Nekolicina filmova iz najprestižnijeg Animafestovog Velikog natjecanja kratkometražnog filma, čiji se pobjednici kvalificiraju za Nagradu Oscar, također nosi SF obilježja. Tu je, primjerice, Gosp. Jelen Iranca Mojtabe Mousavija – 3D-umjetnika i dizajnera likova s iskustvom u industriji videoigara koji se u animacijskom mediju specijalizirao za stop-animaciju. U svom novom radu Mousavi alegorijsku postapokaliptičnu priču smješta u dehumaniziranu podzemnu željeznicu u kojoj su ljudi poprimili antropomorfna obličja i potpuno se predali krađi, nasilju, napastovanju i ignoriranju tuđe nesreće. Film nosi etičku poruku o propasti zapadnog društva i potpuno je prispodobiv vremenski bližim i tek malo ekstrapoliranim svjetovima distopije.

Još jedna alegorična distopija, ovoga puta gotovo posve nepronična, iz sfera weird kinematografije, ali vizualno vrlo originalna jest i Konačnost zove Jaspera Kuipersa. U njoj šestero humanoidnih figura prekrivenih elaboriranim ukrasima i maskama-šeširima za stolom sudjeluje u igri “poludragom” hranom, poštujući neka tajanstvena, ali vrlo stroga pravila. Svako odstupanje od norme kažnjava se smrću.

U srpsko-slovačkom lutka-filmu Neputovanja, i još jednoj angažiranoj distopiji vrlo malo udaljenoj od izvanfilmskog predloška, junakinja progovara o ekonomski i urbanistički ruiniranoj zemlji iz koje je nemoguće otputovati. Iako su aluzije na donedavni vizni status Srbije jasne, zemlja iz pripovijesti ipak više liči na neku ratnu ili neposredno poslijeratnu poharanu zonu ograđenu zidom. Protagonistica priče zato svake noći sniva o turizmu, da bi naposljetku s prijateljicama i na javi pokušala preći granicu.

Podjednako uznemirujuća je i Kutija Slovenca Dušana Kastelica koja prikazuje isprazno vegetiranje ukorijenjenih plosnatoglavih kreatura čiju dinamiku narušava dječak potpuno različit od svoje zatvorene sredine. Riječ je o alegoriji orvelijanskih premisa o zatupljujućoj ideologiji, strahu i podčinjavanju, odnosno važnosti humane slobode i znatiželje.

Natrag prema korijenima mnogih žanrova, a prema nekim povjesničarima i teoretičarima (npr. Thomas Disch) i SF-a, Eluvium – Regenerative Being Ukrajinca Stasa Santimova podsjeća prije svega na E. A. Poea u svom istraživanju granice čudnog i čudesno-strašnog kroz pripovijest o putu u tajanstveni hotel u čijim se zidovima odvija zloslutni bal. Riječ je ustvari o glazbenom videu za ambijentalnu skladbu glazbenika Matthewa Coopera, ali koji se gleda kao klasična filmska priča fantastike iznimne atmosfere.

Iako je prije svega riječ o likovno-animacijskom remek-djelu, 2D crtanoj etidi o cikličkom plesu biljnih, ptičjih, arhitektonskih i ljudskih oblika u sumornom jesenskom okružju, Pad Francuza Borisa Labbéa, vjerojatno jedan od favorita Animafesta, na svojoj polovini dobiva pakleni obrat, a u završnici i apokaliptične, boschovske totale koje bismo u tzv. dugoj povijesti SF-a mogli prispodobiti žanru.

A između brojnih raskošno-šarenih referenci koje opsjedaju junaka ispovjednog filma Pet godina nakon rata, muškarca koji traga za svojim biološkim ocem, nalaze se i Ratovi zvijezda, kao i niz drugih prepoznatljivih blockbustera SF ili kvazi-SF kinematografije.

Više neposredno prepoznatljive SF ikonografije nudi uvijek radikalno, istraživačko i progresivno Natjecanje studentskog filma. Tu primjerice susrećemo karakteristične valere SF-a 1970-ih i 1980-ih, s pomislima na Metal Hurlant, u filmu Svemirski psi Sofije Schönborn, izvantjelesna putovanja u potrazi za identitetom u Astrale Bérénice Motais de Narbonne, kao i monumentalni korejski metropolis u Uzdah nad uzdasima. Još jedan film za poklonike povijesti SF-a Thomasa Discha Snovi naše stvarnosti je i Srčana čakra Angele Stempel koja govori o nedotupavnostima new age-a.

No najizrazitiji SF osjećaj stvara u ovom natjecanju hrvatski film Flimflam Marka Belića. Priča je to o susretu dvije jedinke na imaginarnom otoku izvan vremena i prostora, pa se isprva nadaje kao film o samoći, o važnosti komunikacije, te je na trenutke čak i vrlo duhovit, s kratkim prelaskom u geg. Nakon toga otkriva se, međutim, kao film o posesivnosti te potom, usprkos svojoj izmještenosti pokazuje i snažan osjećaj povijesnosti – postaje gotovo filmom o potrošnosti pojedinca pred Levijatanom proždrljivog pauka moći. No čak i da se radi tek o kratkome hororu, Flimflam bio bi nezaobilazan u pregledu Natjecanja studentskog filma zbog svoje vizualne posebnosti s tragovima SF ikonografije, “stripovski” razlomljenim kadriranjem kretanja i sposobnosti da klasičnu skladbu Vlahe Paljetka preoblikuje u zlokobni znak vremena.

Duhovitu dosjetku predstavlja pak film Jedan dan u parku Diega Porrala koji prikazuje djeda i unuka budućnosti. Dok se djed prisjeća kako je u svoje vrijeme bio ponosni vlasnik iPhonea 7, unuk iza naočala za virtualnu stvarnost spava snom pravednika. A tko se i sam/a želi utopiti u tehnološkim novotarijama i na taj način potencirati osjećaj “svijeta sutrašnjice” može se uputiti u Tunel Grič gdje su u prigodnoj scenografiji izložene Animafestove VR instalacije. Tu uz pomoć Oculus Rifta može uroniti u spomenuti film Wesa Andersona Otok pasa ili uz HTC Vive zaploviti animiranom instalacijom Nothing Happens Urija i Michelle Kranot, nagrađenu i na prestižnom filmskom festivalu u Veneciji.

U Natjecanju hrvatskog filma SF tekstura prelomljenih kroz eksperimentalni film također ne manjka. Takve su Perforacije Slobodana Tomića – svojevrsni hipnotički mehanički omnibus koji tematizira krhkost civilizacije i otuđenje kroz prikaze razgrađene arhitekture i ponovljivo kretanje figura; Samo plivanje Darka Vidačkovića – rukom crtani minimalistički filozofski SF geometrijskih oblika koji sintetskom glazbom snažno priziva neka ranija razdoblja; te Technement – scenografski nadrealistički, pomalo moebiusovski SF u kojem Branko Farac istražuje opće teme kontrole i moći. Naposljetku, Bobo umjetnika i zanesenog ljubitelja fizike Andreja Rehaka fantazijska je, računalnom animacijom i ritmičnom glazbom pogonjena začudna priča o patuljastom dječaku koji na kiši odjednom počinje rasti sve do svemirskih razmjera.

I na kraju, ljubitelji njegova kultnog izričaja zacijelo neće propustiti novu epizodu serijala Svijet sutrašnjice (Teret tuđih misli) Dona Hertzfeldta koja se prikazuje u Svjetskoj panorami Animafesta 2018.

28. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. održava se od 04. do 09. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 400 filmova iz 44 svjetske zemlje, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji (za koji pripremamo poseban članak), multimedijalna proslava 50. obljetnice serije Profesor Baltazar, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. U sklopu Posebnog programa, kao dobitnik nagrade Emile – Europske nagrade za animaciju nalazi se i film fantastike Buntovni stihovi nastao prema dječjoj slikovnici Roalda Dahla, koju je ilustrirao Quentin Blake. Film Buntovni stihovi uzima klasične priče Crvenkapicu, Snjeguljicu i Tri praščića te ih miješa s vragolastim obratom. Također u istoj kategoriji nalazi se i film Posljednji posao na svijetu, naručen kao pratnja članku o automatizaciji. Vrlo kratki znanstvenofantastični film prikazuje svijet u bliskoj budućnosti, gdje je automatizacija zamijenila većinu radnih mjesta, a ljudi su postali nepotrebni i žive besciljno u nestabilnom stanju. Roboti su zamijenili kućne ljubimce, računala preuzela fizičke poslove, a tvornice virtualne stvarnosti postale su protuteža nezaposlenosti.

Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Check Also

12. VFF: Worlds of Ursula K. Le Guin

Na ovogodišnjem programu Vox Feminae festivala (03.-07.10.), za samo otvorenje u CeKaTe-u (Park Stara Trešnjevka …

Prvi Zombie walk Zagreb održava se 14. listopada

Zombie walk Zagreb javno je okupljanje koje se po prvi put u Zagrebu održava 14. …

Web Statistics