Svi na Marsonikon 2015!

 

Sutra, 06. lipnja održava se SF konvencija Marsonikon u Slavonskom Brodu. Ukoliko niste na moru s knjigom u ruci na nekoj plaži, onda nema opravdanja, pa krenite pakirati ruksak i put pod noge jer vjerujte da slavonci najbolje znaju kako ugostiti svoje posjetitelje.

Ovo je četvrta po redu brodska sf konvencija i već je postala pravo i skoro pa obavezno regionalno okupljalište fanova i pobornika znanstvene fantastike. Za one koji nekim čudom ne znaju, ovogodišnja tema je ‘Roboti i robotika‘, a posebni gosti su Aleksandar Žiljak koji će govoriti o filmskom pioniru SF-a; začetniku robotike na filmu, Langovom Metropolisu i Krešimir Mišak koji će obrađivati temu ‘Kataklizma, Mjesec i ciklični tok povijesti’.

Kako i priliči takvoj konvenciji izašla je temom komplementarna zbirka kratkih priča – Marsonic koja će biti predstavljena publici u sklopu programa. Primjerak ćete moći i dobaviti na konvenciji za svega 30 kn, a u njemu vas očekuju 192 stranice od ukupno 20 autora iz 4 države, a uz kratke priče treba izdvojiti i jednu novelu (Prozori suterena) kao i strip koji je od ovog broja novitet.

Ulaz na konvenciju je besplatan, dobra ekipa zagarantirana, predavanja i filmski program su uvijek na razini, a ako vam treba i dodatni poticaj tu je i besplatni roštilj za kraj. Uz već istaknute posebne goste tu su i domaćini od kojih su najistaknutiji sf pisci Ivan Lutz i Gordan Sundać te novinar, tv-voditelj i pisac Ratko Martinović.

Na programu vas očekuje i tribina s mladim perspektivnim hrvatskim žanrovskim autorima (Tomislav Tomašević, Jurica Ranj, Marija Blažević-Zalokar i Marko Lubar) koji su svoje prve korake napravili u zbirci Marsonic.

Jedno od nezobilaznih predavanja će svakako biti i ono Ratka Martinovića na temu ‘Transhumanizam – Spoj čovjeka i stroja‘.

Organizatori su pripremili i vrijedne nagrade iz Algoritma za ‘Anti-kviz‘ iliti pitanja na kojih nema odgovora 😉

U sklopu programa očekuje vas i predstavljanje udruge ‘Klub Titan Atlas‘. Kroz prezentaciju ćete se upoznati s aktivnosti udruge u koje se ubrajaju ‘After Dark Bookclub’ i ‘ZFiF’ kviz o znanstvenoj fantastici i fantaziji koji je svojevrsna kruna njihovih subotnjih druženja. Bit će riječi i o njihovom fanzinu ‘Chat Noir’, kao i novom projektu odnosno eksperimentalnom fanzinu ‘Amoku’. Pričat će se i o događajima koje su organizirali i obilježavali kao npr. ‘Internatinal Tabletop Day’, te o njihovom organiziranom igranju. ‘Clash of the Titans’ im je već subotnja tradicija, a osim na Clashu, njihovi članovi mogu tijekom mjeseca sudjelovati i na drukčijim događajima kao npr. Warhammer ili Vampiri. Za ljubitelje RPG-ova udruga organizira i Fantasy Day gdje se cjelodnevno igra ‘D&D’ ili ‘Pathfinder’.

Izlagači na Marsonikonu 2015. su Hangar 7 (i da pripremili su opet Zmajsko pivo za sve svoje kupce na štandu), Zagrebačka naklada, Nova stvarnost, Čudna knjižara, AGM i Teledisk, a organizatori su se pobrinuli i za pravi mali buvljak knjiga gdje će se prodavati žanrovski naslovi do maksimalno 30 kn pa tko želi popuniti policu za sitne novce to je izvrsna prilika.

Ispod detaljnog programa pročitajte što Ivan Lutz, Ratko Martinović i Hrvoje Gažo imaju za reći na postavljena pitanja o konvenciji, predavanjima, te sf-u općenito…

PROGRAM – GALERIJA RUŽIĆ:

11:30h – Otvorenje
12:00h – Predavanje: Hrvoje Gažo – ‘Roboti u SF filmu’
13:00h – Predavanje: Ratko Martinović – ‘Transhumanizam – spoj čovjeka i stroja’
14:00h – Predstavljanje ‘Titan Klub Atlas’ Osijek
14:30h – Davorin Horak, ‘Hangar 7’ i gosti – Promocije: ‘Drum’, ‘Dublje od bezdana’, ‘Sirius B’
15:00h – Promocije: zbirka SF kratkih priča ‘Marsonic 7’, fanzin ‘Svemirski Brod’, izdavačka kuća ‘Alienus’
16:30h – Panel ‘Mladi autori’ – moderator: Gordan Sundać
17:30h – Predavanje: Krešimir Mišak – ‘Kataklizma, Mjesec i ciklični tok povijesti’
19:00h – Anti-kviz
19:30h – Promocija engleskog izdanja romana Ivana Lutza ‘Call It Earth’
19:45h – Promocija ‘Svjetska enciklopedija SF-a’
20:00h – Promocije knjiga ‘Poseidonia’ Aleksandra Žiljka i predavanje o kultnom filmu ‘Metropolis’ – moderator: Ivan Lutz

PROGRAM – GLAZBENA ŠKOLA:
13:00 – 20:00h

METROPOLIS (1927, restaurirana verzija) r: Fritz Lang
ZABRANJENI PLANET (1956) r: Fred M. Wilcox
SVIJET DIVLJEG ZAPADA (1973) r: Michael Crichton
I, MUDD (epizoda Star Trek: TOS, in memoriam L. Nimoy/Spock)

PROGRAM – KAZAMAT:
Izlagači, izložbe, hedonistički dio

Pitanja/Odgovori Ivan Lutz

Ovo je četvrti Marsonikon, što ste do sada naučili iz organizacije, koliko je teško iliti da li je sa četvrtom itercijom nešto lakše ili je teže sa sve većim željama koje se moraju uklopiti u mogućnosti?

Organizacijski je lakše jer znamo što radimo i tko što radi. Ima nas dovoljno. Naravno za ono što želimo napraviti od Marsonikona potrebno je samo više novca jer organizacijski možemo stvarno sve. Mi ne dobivamo novce od Ministarstva, ne naplaćujemo ulaz, pa nakon konvencije budemo na čistoj nuli. Naši se fokusi vrte oko književnosti i pisane riječi te znanosti, što na drugim konvencijama nije slučaj jer imaju dosta drugog sadržaja koji nisu direktno vezani za literaturu. Mi imamo knjige, strip i filmove, za sada nam je to dovoljno. Također, dovoljno smo pametni da se ne zavaramo željama, ali postoje realni planovi gdje će Marsonikon krenuti i kamo već kreće.

Što vidiš kao budućnost sf-a u Slavnskom Brodu, u odnosu na koliko su se stvari odmakle od ideje o konvenciji, promocijama sf-a, tribinama, fanzinu, zbirci, predstavljanju novih knjiga i Alienusu?

Jedina smo regionalna/međunarodna konvencija u Hrvatskoj. Imamo odličan geostrateški položaj i želimo povećati tržište našim i stranim autorima. Marsonikon će se dizati iz godine u godinu jer snage imamo, a bogami imamo i odlične pisce i volju. Zbirka Marsonic je vrlo uspješna i popularna; stvaramo nova imena i pomažemo mladim piscima. Gotovo uvijek dobijemo oko pedeset priča, a prodaja zbirke varira od 90 – 150 prodanih komada. Ponavljam, da sve financiramo uz pomoć naših sredstava, Grada Slavonskog Broda i od ove godine Županije, ali Marsonic smo podigli s našim privatnim plaćama iz svojih džepova. Sav novac ponovno ulažemo u Marsonic i tako u krug, kod naše konvencije nema zarade, samo entuzijazam i ljubav prema žanru.
Alienus ćemo predstaviti na Marsonikonu. Ono što mogu reći da ćemo biti malo izdavaštvo za dobre romane u regiji, te da ćemo dovesti prijevode nekih djela iz zemalja koje još nisu bile zastupljene ni kod nas ni u susjednim državama. Također, naše knjige prevodit ćemo u tim zemljama, projekt je već napisan i čim se riješe neki pravni odnosi krećemo u realizaciju.

Koliko se neki novi klinci zainterseirani za sf, u svom obilasku po školama što si zapravo otkrio?

Kada si blizak s mladima onda su i oni otvoreniji prema svemu, jer ipak imam malo i iskustva – 10 godina radim kao profesor u srednjoj školi. Mladosti ima, neke od njih možete upoznati i na Marsonikonu; od pisaca, spisateljica, do ilustratora, filmaša i stripaša… Brod ima sjajnu budućnost.

Ove godine predstavljate i mlade autorske snage iz cijele Hrvatske, kada da očekujemo vaš prvi podmladak iz vaše regije, jel čini mi se da radite na tome?

Pa i mi smo još mladi. Ja sam na sceni tek treću godinu. Osjećamo i Gordan, Ratko i ja da naše vrijeme tek dolazi, a s nama, naravno, vučemo i mladost koju potičemo i učimo onome što mislimo da treba imati. Sva sreća pa Brođani imaju „ono nešto“ u živcima pa lako izađemo na kraj s njima. Kao što sam i rekao, ne osjećam samo mlade Brođane našim autorima ima tu i Srba, i Crnogoraca, Bosanaca, naravno naših Hrvata iz cijele Hrvatske. Vidite, oni koji su si dali truda da nas upoznaju, znaju tko smo i što smo; ponovno nam dolaze i uživaju s nama u našem malom gradu taj dan.

Sada nešto malo više o tebi osobno i najnovijem pothvatu, kako, zašto i koja su očekivanja od prijevoda romana Zovite ju Zemlja na engleski (‘Call It Earth’) i njegovog postavljanja na Amazon? Prve impresije su već tu zasigurno ili ih čuvaš za promociju na konvenciji 😉

Očekivanja su realna. Nisam čovjek koji živi u oblacima. Prve impresije su više nego dobre jer bez ikakve reklame prema van, knjigu kupi dnevno nekoliko ljudi. Nije to ludnica, ali je dovoljno, barem meni. Čekam da je netko pročita pa da vidim prve reakcije. Pazite, Zovite ju Zemlja je bila SF hit kakav dugo nije bio na našim prostorima i samo je kod nas, u Hrvatskoj, dočekan na nož od nekih struja. Ali i unatoč tomu, čitatelji su vrlo zadovoljni, prodana je naklada, a po nekim procjenama knjigu je pročitalo preko tisuću ljudi, i još uvijek se čita s dobrim kritikama. Zapravo mi je to i jedina referenca. Kako je „Zemlju“ teško naći u tiskanom izdanju, ima je na torentima pa nek ljudi pročitaju i daju svoj sud.
Marketing za Call it Earth počinjem poslije Marsonikona, tu mi uvelike pomaže moj urednik Nikola Petaković i stvarno smo postali pravi mali tim. Nisam tu samo ja, nekoliko je ljudi iza ovog projekta: Dragan Lukić koji je sve financirao, Đuro Jelečević koji je grafički guru (radi i na Marsonicu), a da ne spominjem majstore SF-a koji su mi dali onaj vjetar u leđa da uopće i uđem u ovako nešto. Što god bude s romanom, bit će s Hrvatskim romanom, svaki uspjeh ili neuspjeh, tako ja to gledam.

Što nas očekuje na promociji pod nazivom ‘Svjetska enciklopedija SF-a’ i kakve reakcije očekuješ od domaćeg fandoma?

Očekuje nas pregled onoga što smo Leon i ja na poziv Johna Clutea napravili. Reakcije domaćeg fandoma će biti oprečne – jedni će reagirati kao i na sve što dolazi iz Slavonskog Broda, pa makar bilo i ovako nešto veliko, drugi će vidjeti trud i sistematičnost našeg rada. Mislim, moja reakcija kada sam dobio poziv je bila: Ček, pa kako to netko nije 25 godina već napravio? Pa smo napravili mi 🙂

Znamo kako je došlo do ovogodišnje teme konvenciji, ali tko je ili su krivci i kako je došlo do odabira već za iduću godinu (i to prije održavanja ovogodišnje konvencije)?

Pulp je podžanr kojeg svaki ljubitelj SF voli. On nas opušta, izgrađen je na stereotipima i nekada je vrlo površan, ali u novije vrijeme kroz pulp se protežu vrlo jake poruke. Mislimo da će tema biti interesantna, a već u planu imamo i neke stručnjake po tom pitanju, pa da jednom za svagda razjasne sve vezano za pulp, šund, tresh, itd…

Tko bi trebao posjetiti ovogodišnju konvenciju i zašto je ne bi trebalo propustiti?

Konvencija je otvorena za sve. Tko god voli knjigu, strip, film, zabavu, igre, druženje i odličnu atmosferu (a Marsonikon je poznat po vrlo specifičnoj atmosferi, ugođaju i gostoprimstvu) trebaju doći i vidjeti što kuhamo. Veselim se mladim autorima i što će reći na tribini kada se budu predstavljali. Mišak je naš stari gost i njegova su predavanja uvijek puna, osobno volim Žiljkova predavanja jer su životopisna i moćna, a što će reći o Langovom Metropolisu mislim da bi svi koji žele nešto naučiti i o politici, filmu, robotima trebali prisustvovati ovom predavanju. Nećete požaliti. Svi ljudi dobre volje su pozvani!

Pitanja/Odgovori Ratko Martinović

Kako ste došli do ovogodišnje teme konvencije?

Iskreno, nemam pojma. Vjerojatno je netko uočio fascinantnu obljetnicu zakona robotike ili pak ‘rabote’ svima omiljenog pisca ‘Poštanske bajke’. A možda je jednostavno nekome palo na pamet da nismo robote imali kao glavnu temu. To mi trenutno predstavlja misteriju koja će, nadam se, jednog dana biti rasvijetljena (ja sam imao neke daleko bizarnije naume).

Što nas zapravo očekuje na tvom predavnju pod nazivom ‘Transhumanizam-spoj čovjeka i stroja’?

Pod ovim ‘spoj’ ne mislim nužno na slijepi dejt s metalkom, iako će i to biti dotaknuto. Tema je prilično široka pa sam išao na klasične etičke i moralne zavrzlame, kao i koketiranje s tehnološkim dodacima, a ključni dio je definitivno budućnost čitave priče. Hoćemo li završiti u robovskom odnosu iz ‘Matrixa’ ili pak kao Robocop, vidjet ćete na Marsonikonu.

U slučaju veće financijske injekcije (da svijesni smo da to spada u sf zonu) što bi bile glavne stvari koje bi promjenili (ili ti osobno) na konvenciji?

Za početak bih obnovio Tvrđavu jer nam je ipak to mjesto održavanja. EU je svojedobno nudila oko 130 milijuna eura za projekt pa bi se nešto našlo i za to… Šalu na stranu, veća sredstva su SF sve dok sami ne napravimo neke značajnije prodajne rezultate na globalnom tržištu. Tada ćemo lakše privući sponzore (jer grad i županija ionako love nemaju) i moći ćemo sami pogurati stvar. Ne bih nešto značajno mijenjao, dodao bih dan programa više po istom receptu uz neku globalno poznatu zvijezdu, najvjerojatnije iz domene filma. Možda bih i financijski osnažio izdavaštvo jer je ipak glavni smisao konvencije stvaranje novih vrijednosti i pisaca, a ne samo neka pijanka – jer zapit možemo i ostalih 364 dana u godini. Da, doveo bih i neki bend. Možda AC/DC. Ili barem Brkove.

Da li smatraš da ste ograničeni činjenicom što se konvencija održava u gradu poprilično udaljenom za fanove koji bi eventualno stigli iz Zagreba, ili čak sa juga Hrvatske? Misliš li da bi posjećenosti pomoglo da se konvencija održava tri dana i da se potencijalnim posjetiocima ponudi prihvatljiv smještaj (organizirano spavanje u vrećama možda)?

Mislim da nije jer je Brod osim Zagreba vjerojatno prometno najbolje povezan grad u regiji (na 200 kilometara od Zagreba, Sarajeva, Beograda i Budimpešte). Što bi onda tek trebala reći ekipa iz Pazina, koja je em iz malog gradića (Brod ima cca 70-tak tisuća), em je prilično loše povezana međugradskim prijevozom? Pa ne vidim da kukaju već rade jako dobar posao. Osobno mi je prilično udaljen Stuttgart jer mi do njega treba oko sedam sati brze vožnje. Do nas se može busom za dva ili živahnijim autom za sat i petnaest. Jugu Hrvatske je udaljen i Zagreb, tako da im je Brod najmanji problem (…smijeh…). Mislim da bi konvenciji pomoglo da je gost recimo Dan Simmons (ili spomenuti AC/DC), ekipa bi došla i iz svemirske postaje. Naravno, više dana uz eventualni smještaj (do Tvrđave je bivša JNA kasarna kada već vreće rajcaju ljude) bilo bi solidno rješenje, ali trenutno nemamo logističke mogućnosti za takve stvari. Bilo bi više gostiju, samim time svaki od njih mora dobiti zasluženi honorar, putne troškove, klopu, smještaj… A to već prilično diže trošak. Jasno, možemo tipično hrvatski ne platiti predavače ili naplatiti ulaz/hranu – ali to onda nema smisla i šalje poruku suprotnu od one koju smo smišljali na početku. Takve modulacije pridonijele bi posjeti gostiju izvan Broda ali bi Brođane doveo jedino još etabliraniji gost. Na kraju, tko hoće doći na konvenciju, pronađe i način. Volio bih i ja da UFC traje dva ili tri dana, ali se na koncu zadovoljim i jednim.

Da si ti glavni organizator koji jedini donosi finalne odluke oko konvencije da li bi nešto izmjenio u postojećim postavkama ili?

Sumnjam. Imam neko pravo glasa i ovo je trenutno najbolje što se može učiniti s budžetom jedne i pol prosječne hrvatske plaće. Doduše, go-go orionske robinje uljepšale bi hedonističku završnicu, ali me na kraju prilično usreći i badava roštilj…

I za kraj bi bilo fantastično da nam po mogućnostima daš neku ekskluzivu, nešto što ste možda čekali objaviti u zadnji tren.

Kako smo već ispucali Teslinog pranećaka, a i ja ‘Kaleidoskop’ pišem već petsto godina – ekskluzivu moramo još izmisliti pa ćemo vjerojatno i same sebe iznenaditi. Nadam se da će se Ava iz ‘Ex Machine’ pojaviti u torti…

Pitanja/Odgovori Hrvoje Gažo

Od ove godine predstavljen je i bogati filmski program, po kojem ključu su odabrani filmovi (osim onog očitog – tema konvencije, te jesi li birao filmove isključivo sam ili uz pomoć kolega)? Koliko je bilo teško izdvojiti samo par naslova pod tom zaista opsežnom žanrovskom temom?

Sam se smatram odgovornim za ovogodišnju temu Marsonikona; naime: 1920. je bitna za samu temu, te godine je Karel Čapek objavio dramu R.U.R. (Rossumovi univerzalni roboti) iako mu je samu riječ robot zapravo predložio njegov brat, a te godine je rođen i Isaac Asimov, poznat između ostalog i po 3 zakona robotike (a kasnije i po četvrtom, tj. nultom).
Filmski program biram uglavnom ja osobno. Otpadaju noviji filmovi (zato nema, primjerice, Ja, robot ili Bicentennial man koji su rađeni po Asimovljevim djelima), otpadaju filmovi prikazani relativno nedavno na tv-u (so long Terminator i Robocop), a htjeli smo imati i nešto ekskluzivno.
Metropolis– robotska Maria, poznat robot, film koji je promijenio i shvaćanje SF-a i utjecao na mnoge kasnije klasike (Blade Runner, Brazil), a mi prikazujemo restauriranu verziju, pronađenu u Argentini, iako ni to nije definitivna verzija, tj. ona originalno prikazana na premijeri.
Zabranjeni planet– što reći, robot Robby, koji je bio najpopularniji robot do dvojca iz Star Warsa; iako, kao ni robotska Maria iz Metropolisa nije bio baš glavni niti ključni lik filma kojeg prikazujemo, ali je neizostavan dio istoga.
Westworld, meni jako drag film iz doba sf-filma kojeg ja zovem ‘prizemljeni SF’: doba između Kubrickove Odiseje i SW-a, Yul Brinner koji pomalo parodira svoj lik iz Magnificent sevena, a i da ne budemo sasvim uz robote, nego da predstavimo i androide.
Tu je još i epizoda ST:TOS-a , I Mudd, gdje odajemo počast Leonardu Nimoyu/Spocku, koji u toj epizodi ima solidnu ulogu, a opet imamo posla s androidima.
Filmova s robotima/androidima/kiborzima, ima na bacanje, mi smo odabrali ove jer smatramo da su dobri, da predstavljaju različita doba SF filmovanja i da će bit zanimljivi publici.

Što nas očekuje na tvom predavanju ‘Roboti u SF filmu’ i koliko je isto povezano s odabranim filmovima na konvenciji?

Predavanje će u 50-ak minuta biti povezano s tim filmovima, ali ne samo njima: probat ću dati presjek robota na filmu, od prapovijesti, tj. umjetnih bića u SF filmu, pa do najnovijih robota.
Samo da krenem nabrajat filmove/robote trebalo bi mi par sati, probat ću probrati najznačajnije i najzanimljivije, uz mnoštvo anegdota, zanimljivosti i činjenica o filmovima s umjetnim bićima sličnim čovjeku.