Home / Fandom / “Otpor je uzaludan” – Marsonikon 2016.

“Otpor je uzaludan” – Marsonikon 2016.

 

01072016_Marsonikon_5_post_1

Usprkos pulp i trash temi koja je dominirala Marsonikonom, bilo je nemoguće da ovaj peti po redu usljed okrugle godišnjice ne bude ujedno i Star Trek Marsonikon. Jedni slave pet, drugi pedeset godina. Naravno, bilo bi nepristojno povezati trash s jednom od najpopularnijih žanrovskih franšiza, ali ono što odlikuje osvještenog fana je da nikada ne odbija nešto novo. Barem ne fana koji ovo piše.

Slavonskobrodska tvrđava je tako postala žanrovska pulp i trash kocka koja je asimilirala sve što joj se našlo na putu – Otpor je uzaludan, što god vi o tome mislili. A na to nas je podsjetila i skluptura Borg kocke koja je stajala vro blizu „područja“ na kojem se dijelila klopa i cuga. Pa vi ne budite asimilirani. Kad bi svi borgovi bili Slavonci dam se kladiti da nitko od njih ne bi bježao, dapače, stajali bi u redu da vas njihova gostoljubivost i otvorenost što prije pretvori u konvencijsku radilicu. Takav vam je Marsonikon, dobro društvo, red predavanja, surfanje kroz knjige, pa prošireno dobro društvo i dok kažete keks dan je gotov i bude vam žao što se rastajete. Meni je to već peti put i siguran sam da će biti i šesti, a evo što nam poručuju iz organizacije i kako su se osjećali neki koji su Marsonikon vidjeli po prvi puta…

IVAN LUTZ

Kako ste zadovoljni ovogodišnjom konvencijom, realizacijom, posjećenošću, gostima? Jesi ti osobno saznao nešto novo? Ima li neka zgodna anegdota s ovogodišnjeg kona?

Možda je malo subjektivno ocjenjivati konvenciju koju organiziraš, ali zaista mislim da je ovogodišnji peti Marsonikon bio za čistu peticu. Od posjećenosti, gostiju do zanimljivih predavanja na kojima je dvorana gotovo uvijek bila fantastično popunjena. To naravno moramo i zahvaliti Brodskim medijima (i nekim ne brodskim poput Inverzije) koji su nas od prvog do zadnjeg dana podržali i promovirali, radili nam najave potpuno besplatno i na kraju sam događaj popratili na zavidnom nivou. Prepoznali su što radimo i mislim da smo svi skupa na kraju nagrađeni.
Izdvojio bih Zdeslavovo predavanje jer ako ste htjeli nešto saznati o pulpu ili trashu u fantastici, to predavanje je mjesto gdje ste trebali biti. Isto tako i tribina s Leonom, Zdeslavom, Aleksandrom, Bobanom i Hrvojem o evoluciji fantastike na ovim prostorima bila je nešto vrijedno pažnje i dobrih informacija.
Kao anegdotu bih mogao izdvojiti skupinu hodočasnika, njih jedno pedesetak, koji su obilazili kapelicu Svete Ane u Tvrđavi i svratili na Marsonikon te tražili okrjepu od vrućine. Mahom su bile starije žene, pa mi je bilo super vidjeti dobroćudne bakice kako piju sokiće i kavu u kazamatu okružene svom mogućom SF artiljerijom 🙂

Ima li već planova za iduću godinu, nekih promjena možda, ideja za temu?

Planovi su tu da ih se ne držimo, ali naravno da gledamo unaprijed. Već znamo da će nam 2018. godina biti u znaku Frankensteina i Mary Shelley jer slavit ćemo 200. godišnjicu izlaska knjige. (Evo Hangaru 7 zgodan zadatak za dvije godine – izdajte Frankensteina u nekom luksuznom omotu.)
No, za idući godinu dvojimo oko teme, najvjerojatnije će biti nešto vezano za SF s ne engleskog područja ili Istočne Europe. Kako smo mi na istoku Hrvatske, zgodno nam se poklopilo da približimo taj, po mnogima nepoznati, kutak Europe našim posjetiteljima i čitateljima. Možda bude i koji gost iz tog dijela svijeta.

Kada stiže novi rok za Alienus, s obzirom da pristigli rukopisi u prvom roku nisu zadovoljili? Da li to znači da prije idućeg Marsonikona nećemo znati tko će biti prvi autor i naslov romana? Što ako i drugi krug ne zadovolji?

Primili smo dvanaest rukopisa i nažalost samo je jedan bio dovoljno originalan i korektno napisan ali samo do svoje polovice. Zapanjuje činjenica da autori šalju potpuno nesređene tekstove; gramatički upitne, s dodanim komentarima, prekriženim rečenicama, drugačijom bojom fonta, duplo više kartica nego je propisano u natječaju itd… 🙂 Šuo!
Bilo je tu korektnih rukopisa (2-3), ali su formom daleko od romana ili priče već više u vidu toka svijesti, a mi nećemo objavljivati takve radove jer tražimo dobru i orginalnu SF priču. Alienus ide dalje, u to nema sumnje. Produžit ćemo rok, ali još ne znamo na koliko i biti ćemo kudikamo rigorozniji u definiciji natječaja. A ako drugi krug ne zadovolji onda ćemo čekati treću sreću. Sigurno nećemo objaviti nešto samo zato što je rukopis poslan na natječaj. Nadamo se da će drugi krug ponuditi kvalitetnije radove.

ZDESLAV BENZON

Predavanje koje si držao na Marsonikonu tiče se pulpa i trasha u časopisima, ali si cijelu priču malo i proširio. O čemu je bilo riječ?

SF pulp časopisi nisu se pojavili iz vedra neba. Dakle, 1926., kad se pojavio Amazing, u Americi je već bila bogata povijest jeftinih časopisa, namijenjenih prvenstveno zabavi mlađe čitalačke publike, željne avantura i nečeg zanimljivog.
Već nakon završetka Građanskog rata pojavili su se tzv. dime novels (naš ekvivalent naziva bio bi petparački romani), male jeftine knjižice prepune avantura, od ratnih, indijanskih, gusarskih, pa do krimića. Sljedećih trideset godina dominirali su tiražom i čitanošću kod pretežno mlađe publike. Tad je, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina devetnaestog stoljeća krenula hajka na te “bogohulne” avanture koje su kvarile mladež, a hajku su pokrenule religiozne grupe.
Među tim avanturama bile su i one Franka Readea koje je pod pseudonimom Noname pisao Luis Senarens, čovjek koji je napisao više SF-a od bilo kojeg pisca u povijesti, a pisao je o robotima, neobičnim letjelicama, avanturama pod zemljom, u zraku, neobičnim oružjima i još puno toga.
Nakon gašenja dime novels nastali su pulp časopisi, jeftini magazini od papira iz pulpe drveta. Prvi ih je počeo izdavati Frank Munsey, sredinom devedesetih godina 19. stoljeća, a kasnije su krenuli i drugi izdavači. U početku su to bili časopisi s raznolikim sadržajem, pretežito opet avanturističkih priča, no vrlo brzo su se pojavile i žanrovske stvari. SF i fantastika bili su dosta zastupljeni, pa se u tim časopisima pojavio i Edgar Rice Burroughs, A. Merrit, George Allan England, William Hope Hodgson i drugi velikani fantastike toga doba. Najpoznatiji među tim časopisima bili su Argosy, All Story Magazine, Munsey’s, Blue Book i još mnogi drugi.
Prvi žanrovski časopis bio je Railroad iz 1906., Munseyev časopis koji je objavljivao isključivo priče vezane uz željeznicu. Uskoro su se pojavili i prvi detektivski časopisi. Hugo Gernsback, useljenik iz Luxermbourga, radio amater, u početku je izdavao časopise orijentirane na radio amaterizam i izume, ali je u njima često objavljivao i SF priče. Tako je 1923. u jednom broju svoga Science and Invention časopisa objavio samo SF i tad mu je pala ideja za žanrovski časopis. Taj se časopis pojavio 1926. i zvao se Amazing. I prije njega postojao je časopis Weird Tales, no on je objavljivao i horror, čudne priče, fantastiku, te ponešto SF-a. Paralelno je i u Britaniji postojalo tržište časopisa na kojem je dominirao The Strand u kojem su se pojavljivale priče Arthura Conana Doylea, ali i H.G Wellsa i drugih SF pionira.

Sudjelovao si i na tribini o razvoju žanra na ovim prostorima. O čemu se raspravljalo?

U tribini o žanru uglavnom se govorilo o osnivanju fandoma na prostorima bivše države, postanku prvih časopisa, a raspravljalo se je li postojalo i kada zlatno doba jugo SF-a.

Tvoj dojam o Marsonikonu s obzirom da si bio prvi put.

Marsonikon je bio izuzetno dobro organiziran, s vrlo prijateljski nastrojenim domaćinima, zanimljivim gostima, te posebno lijepom okružju Brodske tvrđe. Bio mi je užitak doći i družiti se s ekipom.

JELENA CRNJAKOVIĆ

Kako ti je bilo na Marsonikonu, kako su te primili, o čemu se sve pričalo, te jesi li štogod naučila što nisi znala?

Peti po redu Marsonikon, prvi na kojem sam imala čast gostovati. Prije svega, apsolutno sam zadivljena samom organizacijom. Činilo se kao da ekipa koja stoji iza svega to radi već 35 godina, a ne pet. Mislili su doslovno na sve, imala sam osjećaj da znaju što nam treba prije nego smo mi sami to znali. Kako se i pristoji u Slavoniji; hrane, pića, rakije i gostoljubivosti nije nedostajalo. Napokon sam imala priliku spojiti lica s imenima s kojima tako često dijelim razne zbirke i čije radove volim čitati. To mi je vjerojatno bio najdraži dio svega; upoznavanje novih ljudi i druženje s istima. Razgovori su bili zabavni, nadahnjujući, duhoviti i raznovrsni, kako to već bude kad se spisatelji s bujnom maštom nađu u istom krugu. Posebno s obzirom na predivan prostor Tvrđave u kojem se sve odvijalo.
No, nismo se zabavljali samo mi spisatelji! Posjetitelji su također djelovali vrlo zadovoljno i bio ih je popriličan broj. Oni koji vole kupovati knjige definitivno su došli na svoje jer su štandovi bili bogati istima po vrlo prihvatljivim cijenama. I sama sam ulovila nekoliko vrsnih primjeraka za vrele ljetne dane. Bila je tu i hrpa drugih primamljivih stvari; stripovi, majice, šalice, akcijske figurice, igre, rokovnici itd. Svatko je mogao pronaći nešto za sebe i sudjelovati u veseloj vrevi koja se odvijala oko štandova. A potom pravo na šank po novu dozu osvježavajućih pića i razmjene dojmova s ekipom koju tamo zatekneš.
Na programu su bila i brojna zanimljiva predavanja i promocije. S obzirom na to da sam se našla u krugu ljudi koji su, kao i ja, u stanju pričati satima, propustila sam neka od predavanja koja sam željela poslušati. Što da kažem, teme su bile zanimljive, razgovor se zahuktao i predavanja su pala u drugi plan. Predavanje koje nisam propustila i zbog toga mi je jako drago je ono Zdeslava Benzona o trashu i pulpu. O toj temi nisam znala apsolutno ništa, čak niti neke osnove koje su ostali znali. Samim time, nisam previše očekivala od predavanja. Kako li sam bila u krivu! Gospodin Benzon gaji iskrenu strast i ogroman spektar znanja prema temi trasha i pulpa i to vrlo lako prenosi na slušatelje. Predavanje je bilo odlično pripremljeno, no više od svega bilo je očaravajuće slušati s kolikom ljubavlju i posvećenošću priča o svakom slajdu, svakom časopisu, svakoj osobi i svakom povijesnom razdoblju od samih početaka trasha i pulpa do danas. Divno je slušati kada netko strastveno priča o temi koju voli. Puno strasti i razmjenjivanja mišljenja je bilo i na velikom panelu gdje su Boban Knežević, Aleksandar Žiljak, Leon Maglić, Zdeslav Benzon i Hrvoje Gažo raspravljali o zlatnom dobu regionalnog SF-a, o tome kako SF izgleda danas i o nekim vizijama za budućnost.
A o vizijama budućnosti se pričalo i na prvoj jutarnjoj kavi idućeg dana. Bilo je riječi o tome kako će dvadeseti broj zbirke Marsonic vjerojatno biti hologramski, kako će se u budućnosti predavanja držati telepatski, kao i o mogućim temama idućih Marsonikona. Bilo je tu i raznih drugih tema koje nisu za javno iznošenje, no bile su vrlo zabavne i pridonijele su opuštenoj i prijateljskoj atmosferi koja je bila šećer na kraju vrlo uspješne konvencije. Tko je propustio, popravni je iduće godine! Vidimo se tamo!

01072016_Marsonikon_5_post_16

01072016_Marsonikon_5_post_15

01072016_Marsonikon_5_post_14

01072016_Marsonikon_5_post_13

01072016_Marsonikon_5_post_12

01072016_Marsonikon_5_post_11

01072016_Marsonikon_5_post_10

01072016_Marsonikon_5_post_9

01072016_Marsonikon_5_post_10

01072016_Marsonikon_5_post_11

01072016_Marsonikon_5_post_6

01072016_Marsonikon_5_post_5

01072016_Marsonikon_5_post_4

01072016_Marsonikon_5_post_3

01072016_Marsonikon_5_post_2

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Check Also

Na vidiku je ultimativni Tolkien Pub Quiz

pub kviz > Želite li sudjelovati u Tolkien pub kvizu, morate se prijaviti kao ekipa …

Provjerite što donosi Liburnicon 2018.

Festival znanstvene fantastike i fantastike Liburnicon i ovog će se ljeta održati u prigodno uređenom …

Web Statistics