Inverzija Science fiction and fantasy news website
Američki književnik Philip K. Dick (1928. – 1982.) je tijekom života napisao 121 priču i 44 romana. Danas se smatra klasikom ne samo znanstvene fantastike, nego i književnosti općenito. Bar devet filmova bazira se na njegovim djelima a potpisuju ih redatelji kao što su Ridley Scott, Steven Spielberg, Paul Verhoeven i John Woo. Ironična je to sudbina pisca koji je većinu karijere proveo nepoznat i nepriznat izvan žanrovskih krugova. Philip K. Dick se ženio pet puta, imao troje djece, muku mučio s financijama, eksperimentirao s drogama i, pred kraj života, patio od halucinacija i paranoje. No, doživio je da Ridley Scott započne ekranizaciju njegovog romana Do Androids Dream of Electric Sheep.
Nedugo pred smrt Dick je poslao oduševljeno pismo producentima Blade Runnera nakon što je na TV-u vidio prilog s prvim scenama iz filma. Iako je Blade Runner krahirao u kinima, s vremenom je postao klasik znanstveno-fantastičnog filma. Time je započet holivudski trend ekraniziranja djela Philipa K. Dicka koji traje i dan danas. Čitajući njegove priče očito je zašto jer autor vješto kombinira akciju i intrige s fantastičnim elementima i metafizičkim preispitivanjem prirode stvarnosti i identiteta – motiv kojemu se vraća kroz sva svoja djela.
I dok se u kinima prikazuje Blade Runner 2049 kojeg je režirao Denis Villeneuve, na britanskom programu Channel 4 se prikazuje prva sezona antologijske SF serije Philip K. Dick’s Electric Dreams. Na čelu s producentom Ronaldom D. Mooreom (Carnivale, Battlestar Galactica), ova se serija može pohvaliti odličnom glumačkom postavom i pedigreom autora na čijim se pričama bazira.
Od šest do sad prikazanih epizoda, prva ima možda najbolju premisu. The Hood Maker se zbiva u svijetu u kojem korumpirana policijska država koristi telepate kako bi nadzirala ljude. U gradu na rubu otvorenog rata između telepata i običnih ljudi, detektiv Ross (Richard Madden – Game of Thrones) i njegova telepatska partnerica Honor (Holliday Grainger – The Borgias) istražuju tajanstvene maske kojima ljudi mogu sakriti svoje misli. The Hood Maker ima toliko snažnu premisu i ideju svijeta da bi bez problema mogao biti samostalna SF serija.
Većina priča Philipa K. Dicka odvija se u svjetovima koji su uznemirujuće iskrivljeni odraz naše svakodnevnice. Odličan primjer takvog uncanny valley svijeta nalazimo u epizodi Crazy Diamond, vrlo slobodnoj adaptaciji autorove priče Sales Pitch. Ed Morris (Steve Buscemi – Fargo) laboratorijski je tehničar kojeg Jill (Sidse Babett Knudsen – Westworld) zavodi i nagovara da za nju ukrade vrijedne genetičke komponente iz laboratorija. Njihov jednostavan plan ubrzo polazi po krivu s tragičnim posljedicama. Iako je ovo zaplet nebrojenih noir krimića, svijet u kojem se priča zbiva je sve samo ne normalan. Naizgled utopijsko društvo bliske budućnosti polako uništava rastući nivo mora koja proždiru kopno te sveopća neplodnost zbog koje genetičari umjetno stvaraju ljudska bića križajući ih sa životinjama. Sudbina glavnog junaka je pritom puki odjek propadanja čovječanstva.
Subjektivnost stvarnosti i identiteta – omiljenu temu Philipa K. Dicka – najbolje istražuje epizoda Real Life. U futurističkom Chicagu letećih automobila uspješna detektivka Sarah (Anna Paquin – X-Men, True Blood) pati od PTSP-a nakon terorističkog napada. Njezina ju supruga Katie (Rachelle Lefevre – Twilight) nagovori da, uz pomoć virtualne stvarnosti, iskusi drugačiji život. Umjesto kakve raskošne fantazije, Sarah se nađe u tijelu rastrojenog kompjuteraša Georgea (Terrence Howard – Iron Man) koji u jednom trenutku i sam uđe u virtualnu stvarnost… u kojoj postaje Sarah. Životi oba protagonista toliko se isprepliću da oboje počnu preispitivati vlastitu stvarnost.
Relativnost stvarnosti i subjektivnost percepcije javljaju se i u epizodama Impossible Planet i The Commuter. U prvoj, ostarjela bogatašica (Geraldine Chaplin – Dr. Zhivago) želi svemirskim brodom otputovati na Zemlju iako je naš planet već odavno uništen u kozmičkoj katastrofi. U drugoj, željeznički radnik (Timothy Spall – Secrets and Lies) otkriva željezničku stanicu koja ne postoji. Priče poput ovih podsjetile su me na antologijsku SF seriju Outer Limits koja je koncem devedesetih prikazivana i kod nas. No, za razliku od nje, Philip K. Dick’s Electric Dreams ne osjeća potrebu završavati epizode šokantnim, nerijetko mračnim preokretima radnje – vjerojatno zato što je to trik koji ne samo da se brzo potroši već i baca sjenu na ostatak priče, ma koliko ona možda bila dobra.
U Electric Dreams drama je redovito uzrokovana potrebom biranja između jedne od podjednako (ne)vjerojatnih mogućnosti. Najbolje se to vidi u epizodi Human Is u kojoj hladni, agresivni oficir Silas (Bryan Cranston – Breaking Bad) odlazi u misiju na drugi planet s kojeg se vraća kao daleko bolja osoba. Njegova je supruga Vera (Essie Davis – Babadook) isprva uznemirena a potom oduševljena tom promjenom. No, da li je njezin suprug zaista njezin suprug? Human Is je epizoda u kojoj nam Electric Dreams praktički otvoreno izjavljuje koje su teme ove serije. Odluka protagonista suočenog s nevjerojatnim izborom govori nam nešto o njemu ali i o nama samima jer, kao što to kažu u epizodi, samo one odluke motivirane ljubavlju, žrtvom i milošću su ono što nas doista čini ljudima.
Philip K. Dick’s Electric Dream nije laka serija za gledanje. Iako intelektualno razumijem zašto bi mi trebala biti zanimljiva, moram priznati kako me uglavnom nije emocionalno angažirala. Možda je to puki obrambeni mehanizam s moje strane: kao i djela autora na kojima se temelji, Electric Dreams nam prikazuje ljude kao nesavršena bića koja u nesavršenom svemiru donose nesavršene odluke. Usprkos iznimno ljudskim tematikama – smrt, strah, žudnja za slobodom i srećom – koje serija promatra kroz prizmu znanstvene fantastike, pomalo mi u njoj nedostaje topline i humora.
Self-help industrija se već odavno sa razvijenog Zapada proširila i do naše male zemlje. U knjižarama možemo pronaći desetine knjiga koje nam objašnjavaju kako su sreća, uspjeh, ljubav i zdravlje samo stvar perspektive. I dok priče ispripovijedane u Electric Dream svakako održavaju ideju da je stvarnost subjektivna, one i njihov autor su previše inteligentni, previše pošteni ili barem previše pesimistični kako bi povjerovali da se problemi čovjeka i društva mogu riješiti pukom promjenom stava. Philip K. Dick nas upozorava kako nas kao ljude definiraju naše odluke i izbori a ne stvarnost u kojoj živimo. Sve ostalo je električni san.
Prigodno za nadolazeći Interliber Hangar 7 će izdati zbirku priča Električni snovi Philipa K. Dicka, po čijim motivima je i snimljena istoimena serija. Kako to najčešće biva očekujte da će na vas dublje utjecati same priče nego njihova slobodna tv interpretacija stoga ako vam je nešto nedostajalo u prvoj polovici prve sezone serije, tada ćete to sigurno pronaći u zbirci.
