Osvrt na Interliber 2014

 

Ako je suditi po ovogodišnjem Interliberu, barem je domaća fantastika u relativno dobrom stanju. Pojavilo se tek nekoliko prevedenih djela, ali su zato domaći autori bili žanrovske zvijezde Interlibera. Nove knjige uoči naše najveće književne manifestacije objavili su Milena Benini, Aleksandar Žiljak (Dvije! Sasvim logično jer kada knjigu nema nitko drugi, onda je barem ima Žiljak, a kada je imaju i drugi, onda A. ima dvije), Ivan Lutz i Gordan Sundać, Vanja Spirin, Veronika Santo (objavljena mjesec dana prije Interlibera) i Darko Macan. Trebao se još pojaviti prvi roman Davida Kelečića, ali nije, no objavljena mu je novela u Sirius B broj 18. Pridodajmo tome još i novi Ubiq (broj 15) koji je od korica do korica ispunjen regionalnom prozom, i složit će se pristojna hrpica koju će trebati pročitati članovi žirija domaćih žanrovskih nagrada.

Nakon više od desetljeća, Vanja Spirin je objavio zbirku priča Smrtonosna mizija i druge priče kod Zagrebačke naklade, vjeran svojem stilu i pripovjedačkom prosedeu. Ima tu svega, s obzirom da nosi posvetu: Ova je knjiga posvećena roštilju, janjetini, pivi i gemištima, naprosto ne može biti loša. Zagrebačka je objavila i romane Svećenica Mjeseca Milene Benini, neobičan fantasy roman koji je autorica objavila prije toga online, te prvi hrvatski steampunk, Poseidonia, Aleksandra Žiljka. Roman je nastao iz priče koju je autor objavio u zbirci Priče o zmajevima (Festival fantastične književnosti 2013.). Zbirka Bijeli vlak na nebu moga grada Veronike Santo ukoričuje autoričine novele koje je objavila u Italiji, kao i neke do sada neobjavljene, od kojih je jedna napisana još u prijeratnom periodu. Knjigu je objavio Ogranak matice hrvatske Bizovac. Slavonskobrodski autori Ivan Lutz i Gordan Sundać objavili su roman Drum, nadnaravni futuristički triler koji začet lokalnom legendom prerasta u globalni akcijski koloplet zavjera pritom propitujući naše poimanje vjere. Roman je objavio Hangar 7 koji će uskoro objaviti i roman Davida Kelečića Dublje od bezdana. Tajna grimiznog mora druga je knjiga Aleksandra Žiljka, a riječ je o zbirci kratkih priča koju je objavio nakladnik Semafora, a autor ilustrirao. Darku Macanu je Algoritam objavio zbirku od devet prije objavljenih priča naslovljenu prema jednoj, Koridor. Macan suvereno barata jezikom i stilom, a da se pri tome žanrovski ne sputava. Svaka je priča u Koridoru neki oblik fantastičnog, ali prije svega dobra literatura.

Od novih je prevedenih knjiga vjerojatno najveću pažnju privukao Neil Gaiman. Nagrađen brojnim nagradama, roman Ocean na kraju staze objavio je Algoritam ni pola godine od prve objave knjige što je za pohvaliti. (Naravno da smo vam osigurali nekoliko primjeraka za nagradnu igru pa nas pozorno pratite.) Kao iznenađenje i bez neke najave, Algoritam je predstavio i treću knjigu serijala Kushielovo nasljeđe Jacqueline Carey. Roman Kushielovo utjelovljenje prevela je Tatjana Pavičević i predstavlja posljednju knjigu serijala o Kushielovoj izabranici Phèdre no Delaunay de Montreve. Algoritam je naravno imao pune ruke posla na Interliberu jer su ljubitelji žanra došli i po brojne starije naslove. Tražili su se Tolkien, Martin, Bujold, brojne knjige za mlade, kao u prijevodu tako i na engleskom jeziku.

Nama je za oko zapela šekspirijanska varijacija Ratova zvijezda (i da, This is the book you’re looking for!). Autor Ian Doescher je u jampskom pentametru prepričao poznatu sagu udahnuvši joj doista lirsku dubinu. Uz zanimljiv tekst, knjige sadrže i odlične elizabetanske ilustracije, pa ako ste fan, William Shakespeare’s Star Wars Trilogy definitivno je nezaobilazan artefakt za vašu biblioteku.

Iako smo očekivali da će Fraktura objaviti treći dio serijala Polusvijet, to se nije dogodilo, no izašla je posljednja knjiga u trilogiji All Souls Deborah Harkness. Knjiga života zaključni je dio priče u kojem su se sudbine vampira, vještica, demona i ljudi ispreplitale razotkrivajući drevne tajne. Popularni serijal je preveden na više od trideset jezika i doživio je milijunske naklade. Interliber ne bi bio književna manifestacija a da ne ugledamo nekog novog Kinga. Premda se kod Algoritma moglo pronaći puno toga, kako na engleskom, tako i u prijevodu, za oko nam je ipak zapao njegov roman Kletva. Prvotno objavljen pod pseudonimom Richard Bachman, ovaj nadnaravni triler je objavila Zagrebačka naklada, a riječ je o psihološkoj nadnaravnoj drami s jednom od ponajboljih završnica u žanrovskoj literaturi. Naša preporuka.

Kletva se našla i kod Lumena. Kao brend Školske knjige, Lumen se profilirao objavljujući zanimljive žanrovske naslove, a na Interliberu su predstavili Kletvu krvi, roman smješten u suvremenu Francusku kojom i dalje vladaju kraljevi, a vampiri su daleko od uobičajeno holivudskog prikaza. Lumen je predstavio i četvrtu knjigu s avanturama Okse Pollock, namijenjen mlađim čitateljima. Svakako najzanimljiviji Lumenov naslov ipak je bio roman Šuplji grad, nastavak izvrsnog Doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu Ransoma Riggsa.

Znanje je za prošlogodišnji Interliber imalo prvi dio trilogije Silos, a za ovaj, nastavak. Smjena Hugha Howeya druga je knjiga popularnog distopijskog serijala, u kojoj nas autor upoznaje s okolnostima koje su navele ljude da se povuku s površine u duboke podzemne cilindrične gradove. Zanimljiv kao i prethodni dio, zasigurno će privući čitatelje pa savjetujemo Znanje da ne čeka do idućeg Interlibera da predstavi treći dio. (I da, moći ćete osvojiti i pokoji primjerak romana Smjena ukoliko ćete obitavati naše stranice tijekom ovoga tjedna.) Pored toga, Znanje je predstavilo i treći dio serijala Odjel-19, kao i roman Ursule Poznanski, Bog podzemlja. Naravno, cijene su bile prigodno pristupačne. A kada smo već kod pristupačnih cijena, doista je bila dobra ponuda starih i antikvarnih naslova kao i stripova pa su ljudi punih ruku nosili kući materijal za čitanje u predstojećim zimskim danima.

Ako ste propustili Interliber možete žaliti barem zbog jedne stvari. Beogradski izdavač Darkwood je na sajmu ponudio luksuzno izdanje velikog formata Frankensteina Mary Shelley. Riječ je o ilustriranoj knjizi (ilustracije izvrsnoga Bernija Wrightsona) koju je prvi puta objavio Marvel davne 1983. Doživjela je nekoliko izdanja, a posljednje je od Dark Horsea iz 2008. (na dvadesetpetogodišnjicu prvog izdanja). Knjiga sadrži cjelokupni roman, a ilustracije su napravljene prema opisu u tekstu, a ne prema filmovima. Ne trebamo ni reći da je cijena bila jako popularna pa smo je i mi nabavili za našu žanrovsku policu.

Spomenimo još i jednu publicističku knjigu. U izdanju nakladničke kuće Jesesnki i Turk izašlo je djelo Stephena Webba Gdje su vanzemaljci?. Uzevši u obzir starost i veličinu svemira jasno je da bi trebale postojati druge, izvanzemaljske civilizacije. No, gdje su onda. Web je podrobno razmotrio pedeset najsmislenijih odgovora podupirući ih šarolikim rasponom argumenata, od onih fizičara i filozofa do pisaca znanstvene fantastike.

Većina domaćih naslova imalo je vrlo posjećene promocije u sklopu Interlibera. Bilo je ugodnih razgovora, zanimljivog druženja i neizostavnog potpisivanja knjiga. Između ostalog, Večernjakov magazin za tehnologiju, IQ je dodjelio prvu nagradu za znanstvenofantastičnu priču. Da podsjetimo, IQ magazin je raspisao natječaj za sf priču i u tri kruga se birao po jedan pobjednik. Na kraju je odabrana najbolja priča od svih pristiglih (bilo ih je 86). Pojednička priča je “Elena” Tomislava Škrljca koji je osvojio Samsungov tablet. Žiri je još pohvalio priče Eda Barola i Siniše Domića.

Bez obzira na situaciju, Interliber se većini izdavača pokazao kao uspješnim pothvatom. Nakladništvo jest u krizi, ali činjenica je da će čitatelji odvojiti dio svojeg kućnog budžeta za omiljenu literaturu. Dokaz je i pristojna gužva koja je bila tijekom cijelog trajanja sajma na štandu 12F u paviljonu 6, štandu Hangara 7 koji je nudio isključivo žanrovske naslove i još pokoju zanimljivu sitnicu.