Još jedan Marsonikon je pred vratima!

Sedma po redu SF konvencija Marsonikon u Slavonskom Brodu održava se ovu subotu 09. lipnja, u Tvrđavi Brod. Nametnula se gotovo kao obavezna postaja za one koje u žanru prvenstveno vole knjigu i film. No Marsonikon od ostalih SF konvencija najviše izdvaja bogata trpeza, vrlo opuštena domaća atmosfera i promoviranje SF/F/H žanra kao temelja za razvoj vlastitog bazena pisaca koji kroje svojevrsni novi spisateljski val Slavonskog Broda. U skladu s navedenim je i sedma konvencija, koja se za promjenu odvažila ove godine u fokus staviti žanr horora, stoga je program posvećen primarno hororu i svim temama vezanim uz njega, poput Frankensteina, zombija, demona i Stephena Kinga.

Hrvoje Gažo otvara Marsonikon s predavanjem i posvetom za 200. godišnjicu romana Mary Wollstonecraft Shelley, a njoj i “Modernom Prometeju” u čast je i odabrana tema ovogodišnje konvencije.

Već tradicionalno objavit će se i temom odgovarajuća zbirka kratkih priča – Marsonic koja će biti predstavljena publici u sklopu programa. Primjerak ćete moći kupiti na konvenciji za svega 40 kn, a u njemu će vas uz jedanaest kratkih priča dočekati i jedna novela – Sara, te kratki strip – Domaća zadaća.

Ulaz na konvenciju je kao i uvijek besplatan, ekipa je 100 % provjerena, zabava zagarantirana, pa ako ste fan SF-a, fantastike i horora te ste u prilici posjetiti Tvrđavu Brod onda isprike nema.

Ispod detaljnog programa pročitajte što organizatori Hrvoje Gažo i Ratko Martinović imaju za reći na postavljena pitanja o konvenciji…

PROGRAM – MARSONIKON 2018.

GALERIJA RUŽIĆ
13:00>> Otvaranje Marsonikona
13:30>> Hrvoje Gažo – Poštena ostavština Frankensteina: 200 godina romana M. Shelley “Frankenstein ili moderni Prometej”.
15:00>> Promocija “Marsonic 13” + fanzin Svemirski Brod
16:00>> Ratko Martinović – “Demonologija”
17:00>> Predstavljanje knjige Ratka Martinovića “Kaleidoskop”, HANGAR 7
18:00>> Gordan Sundać – Utjecaj Stephena Kinga na razvoj horora
19:00>> ANTI-KVIZ – voditelji: Max Potente i Wesley Pipes

GLAZBENA ŠKOLA – PROJEKCIJE FILMOVA

14:30>> Frankenstein (1910.)
r: J. Searle Dawley
14:45>> Frankensteinova nevjesta (1935.)
r: James Whale
16:15>> Zora živih mrtvaca (1978.)
r: George A. Romero
18:30>> Maximum Overdrive (1986.)
r: Stephen King

Pitanja/Odgovori Hrvoje Gažo

Ovogodišnji Animafest, kao i Marsonikon obilježava 200. obljetnicu prvog izdanja gotičkog romana Frankenstein ili moderni Prometej (1818.) Mary Shelley. Što toliko privlači toj temi, te da li je ulogu u odabiru teme tvog predavanja igrala samo obljetnica i povezanost s vašom ovogodišnjom horor temom ili?

Da, pa zapravo je to povezano; smišljajući prošle godine što bi mogla biti tema Marsonikona 2018., sjetio sam se da pada 200. godišnjica romana M. Shelley, Frankenstein, a s obzirom da nismo imali još ništa ni blizu hororu proteklih godina na konu, predložio sam da tema bude horor. Marsonikon je primarno literarno-književna konvencija, pa se Frankenstein lijepo uklopio (a ni pristojna količina filmova na tu temu nije odmogla); iako moram priznati da nisam veliki fan horora, čak ni u filmovima (nakon gledanja nekih relativno benignih uradaka bilo je i spavanja s upaljenim svjetlom, čak i u poznijim godinama.)

Vezano uz prošlo pitanje možeš li za čitatelje koji na žalost neće moći doći na konvenciju otkriti bar jedan ne toliko poznat ali opet dovoljno zanimljiv detalj kojeg ćeš izložiti u svom predavanju, ili možda kojeg si tek otkrio za potrebe predavanja?

Svašta se dozna kad pripremaš predavanje, o bilo čemu, a pogotovo o ovako složenoj temi poput romana Frankenstein, koji se smatra prvim žanrovskim romanom u povijesti i jednim od temeljaca SF-a i horora. Izdvojit ću dvije stvari, o nastanku romana u Vili Diodati prvi puta sam doznao čitajući jednu epizodu stripa Marti Misterija, prije nekih 25-30 godina! Druga stvar koju sam otkrio da je prvo izdanje izašlo 1818. baš na Novu Godinu (01. siječnja) i nije imalo potpis autorice; na 01. izdanju nigdje ne piše da je autorica žena, Mary Shelley.

S obzirom na temu konvencije i obljetnicu jasno je zašto za prikazivanje odabrao filmove Frankenstein i Frankensteinova nevjesta, ali možeš li nam reći zašto si od čitavog horor žanra baš izvojio prestala dva filma: Zora živih mrtvaca i Maximum Overdrive?

Što se filmova tiče, bilo ih je puno u opticaju, ali vremena za prikazivanje je dostatno za 3 ili 4. Prva dva su jasno vezana uz temu Frankensteina, pa sam nakon njih želio odmak od klasika i čudovišta; Zora živih mrtvaca je zapravo hommage Georgeu A. Romeru, koji je prošle godine preminuo, pa je ovo svojevrsni in memoriam. I posljednji film je predstavljao dvojbu, jer htjeli smo film inspiriran nekim horor klasikom, pa se izbor u konačnici sveo na Carpenterov U raljama ludila po Lovecraftu ili Maximum Overdrive po Kingu, koji je ujedno i režirao film. Kako Gordan Sundać drži i predavanje o Kingu, onda smo odabrali Maximum Overdrive, pomalo trash film (ako se ne varam, sam Stevo Kralj (TM Aleksandar Žiljak s aukcija! 🙂) se ne sjeća snimanja filma, jer je navodno cijelo vrijeme bio pod utjecajem opijata.

Pitanja/Odgovori Ratko Martinović

Možeš li ukratko predstaviti svoje predavanje pod nazivom Demonologija? Znamo da temom odgovara ovogodišnjoj konvenciji, ali zasto si se baš osim očitog odlučio za tu specifičnu temu?

U religijskoj literaturi gotovo po pravilu spominju se bića s viših platoa svijesti i ona služe kao okosnica horora, fantasyja i SF-a. Demoni bi tako bili bestjelesna bića koja u svojoj osnovi sadrže jednu izraženu ljudsku vrlinu ili manu, poput svojevrsnog arhetipa osobnosti. Paganske autohtone religije Europe promatrale su ih kao sile prirode dok je dolazak kršćana promijenio njihovu percepciju u narodu. Najpoznatiji su Satan, Baal, Azaziel, Adamova prva supruga Lilith, Beelzebub, Asmodeus… Predavanje će biti o njihovoj hijerarhiji, simboličkoj prirodi, invokaciji i egzorcizmu. Tema nije pretjerano popularizirana pa sam se zato odlučio upravo za nju, a vjerujem da prosječan čovjek zapravo zna jako malo o demonologiji, izuzev onoga što je pročitao u religijskoj literaturi ili u medijima.

Već si imao nekoliko predstavljanja svog romana Kaleidoskop, ali ovo je prvo u Slavonskom Brodu, kako se osjećaš radi toga, ima li nervoze?

Zapravo i ne, više mi je na jedan način žao što postoji uvriježeno mišljenje da u Brodu nitko ne čita knjige i da su s pravom sve knjižare svojevremeno napustile grad. Gradska knjižnica pokazatelj je da tako što nije istina i drago mi je da su upravo žanrovski pisci pogurali lokalnu spisateljsku scenu. Drago mi je da ću promociju napraviti upravo na Marsonikonu.

Otkrio si da radiš na nastavku romana Kaleidoskop, hoće li na promociji biti otkriveni kakvi detalji, van toga da bi se trebao zvati Aurora?

Možda i budu, ideja da nastavak bude zasebna cjelina no opet punokrvni žanrovski roman. Ima vremena do subote pa ću još razmisliti o tome, a možda i pokoje pivo pomogne u odluci (…smijeh…).

Da li je lakše ili teže pisati nastavak romana, i u kojoj mjeri?

Moguće čak da je i teže, s obzirom na to da su očekivanja značajno veća – posebice moja. Ne mislim pri tome na prodaju nego isključivo na rast u kvaliteti pisanja. S druge strane, lakše je u tome jer okvire imate i samo ih trebate dobro iskoristiti.

Da li sad pišući nastavak imaš želju prepravljati original?

Iskreno, i ne baš. Kaleidoskop je blisko vezan uz neke moje situacije u prošlosti pa ga smatram razglednicom nekih ranijih godina – upravo je takav kakav bi trebao biti, u kontekstu kada je pisan. Mislim da ću uvijek na njega gledati emotivno pošto točno znam što mi koji dio i pasus prezentira u mom životu.

Da li je Aurora posljednji roman serijala, ili se i ti bacaš u pisanje trilogije, kvadrilogije 🙂?

Vrlo vjerojatno posljednji roman, a zato postoji i razlog. Naravno, kada bih ga rekao dao bih spojlere… Nije isključeno jedino da na temelju slične premise bude napisan neki drugi roman ili zbirka kratkih priča, no ne s istim likovima. Vidjet ćemo, imam previše knjiga u planu pa jednu po jednu u realizaciju i kud me odvede.