Inverzija Science fiction and fantasy news website
Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 03. do 08. lipnja 2024.
Veliko natjecanje dugometražnog filma Animafesta 2024 prikazuje šest žanrovski, stilski i tehnički raznolikih djela od kojih su neka već primila najprestižnije animacijske nagrade. U žiriju Velikog natjecanja dugometražnog filma su britanski majstor lutka filma nominiran za Oscara i BAFTA-u Barry Purves (koji će održati i masterclass), predsjednik grčkog festivala animacije Animasyros Vassilis C. Karamitsanis te češko-britanska animatorica i aktivistica Vera Neubauerova. U programu čije će se središnje projekcije odvijati u večernjim satima u Kinu Kinoteka šest je impresivnih djela: Sultanin san (r. Isabel Herguera) koji djelomično adaptira indijsku feminističku utopiju iz 1905. godine, a dijelom se bavi traganjem mlade animatorice za ženskim principima; kanadski coming of age Adam se polako mijenja (r. Joël Vaudreuil) temeljen na karikaturalnom stilu i priči o mladiću na kojega uvrede fizički utječu (pobjednik festivala u Ottawi); animirani dokumentarac Pelikan plava (r. Lászlo Csáki) o grupi mladih krivotvoritelja karata nakon pada komunizma u Mađarskoj 1990-ih koji bi hrvatskoj publici mogao biti iznimno zanimljiv; raskošna dječja bajkovita fantazija Široko i kraljevstvo vjetrova Benoîta Chieuxa u stilu franko-belgijske škole (Nagrada publike u Annecyju, za uzrast 8+), Linda želi pile! Sebastiena Laudenbacha i Chiare Malte, rad usmjeren na dinamičan odnos majke i kćeri (pobjednik Annecyja i CineKida, dobitnik nagrada César i Lumiere nominiran i za Europsku filmsku nagradu, za uzrast 8+); Feniks: Sjećanje na cvijet Shojira Nishimija, spektakularni znanstvenofantastični anime, adaptacija mange legendarnog Osamua Tezuke koji ju je smatrao svojim životnim djelom.
Mi izdvajamo tri filma koja potpadaju pod žanr kojeg pratimo:
SF anime majstora Tezuke
Punokrvni, spektakularni znanstvenofantastični anime Feniks: Sjećanje na cvijet adaptacija je priče iz nedovršenog ciklusa mangi Hi no Tori legendarnog Osamua Tezuke koji ga je smatrao svojim životnim djelom. Redatelju Shojiru Nishimiju, koji je rana iskustva stjecao na klasiku Akira, a stil formirao oko atraktivnih akcijskih prizora i iznimno fluidne animacije, ovo je drugi dugometražni film. Kao i predložak, film istražuje teme života, smrti, sjećanja i međuljudskih odnosa u kontekstu humanog i kozmičkog vremena. Na dalekom planetu Edenu Zemljani George i Romi pronalaze novi dom, ali nakon njegove smrti pri pronalasku vode ona ostaje sama sa sinom Cainom i robotom Shivom. Romi odluči stupiti u kriogenički san kako ne bi umrla od bolesti, a sina ostavlja robotu na brigu, no greškom umjesto 13 prespava 1300 godina. Ono što će ugledati kada se probudi produkt je rafinirane znanstvenofantastične mašte – njezina Odiseja tek počinje. Kao i svako djelo koje govori o ljubavi i čežnji što nadilaze ontološke granice pa sadrži kozmičku tugu i nostalgiju za iskonom, Feniks: Sjećanje na cvijet emocionalno je zahtjevna SF pripovijest koja u drugom dijelu prelazi u fantastično putovanje s ekološkom opomenom, kritikom suvremene civilizacije, bajkovitim arhetipovima i raskošnim prikazima uistinu alternativnih svjetova.
Indijska feministička utopija
Sultanin san Isabel Herguere naslonjen je na istoimenu dulju pripovijetku bengalske spisateljice i aktivistice Begum Rokeye Hossain koja je 1905. zamislila feminističku, tehnološki naprednu utopiju Ladyland inverzne rodne segregacije u kojoj su muškarci zatvoreni u kuće, a žene vladaju svijetom na temeljima znanosti, obrazovanja i zdravog razuma. Simbolički pregnantni film meditativna ritma i snolike atmosfere najvećim dijelom prati međutim španjolsku animatoricu Ines koja se u Indiji oduševi pričom pa putem umjetnosti i različitih susreta kreće u identitetsku, rodnu i filozofsku potragu za autoricom i aktualizacijom njezina teksta. Moguće dijelom autobiografsko, to je ujedno i terapijsko traganje djevojčice koja je s jedanaest godina iskusila male gaze. Između zamišljaja i jave, indijskog kulturnog imaginarija, Španjolske i Italije, eklektičan Sultanin san sadrži i ispjevanu biografiju Rokeye Hossain i druge pjevne umetke, njezine citate iz usta ansambla likova te cameo uloge slavnih znanstvenika Mary Beard i Paula B. Preciada. Film kombinira tamnije, rukom slikane vodene boje, kolaž, siluete i estetiku mehndi tetovaža s digitalnim likovima, postižući stanovitu transparentnost i mizanscenski raspored koji je istovremeno plošan i višeplanski, s mnoštvom detalja u ornamentalnom prikazu fantastičnog svijeta. Isabel Herguera (r. 1961) afirmirana je baskijska autorica s međunarodnom karijerom redateljice, profesorice i kritičarke kojoj je Sultanin san dugometražni debi.
Bajka i slapstick za cijelu obitelj
Široko i Kraljevstvo vjetrova, francusko-belgijski film Benoîta Chieuxa, raskošna je obiteljska bajkovita fantazija koja je svojim maštovitim svjetotvorstvom i likovima zaslužila Nagradu publike Annecyja. Nadrealistička logika i onirizam te povremena psihodelična estetika neke su kritičare podsjetili na klasike Žuta podmornica Georgea Dunninga i Fantastični planet Renéa Lalouxa, ali za razliku od njih ovaj je film u potpunosti prilagođen i mlađim uzrastima jer je mašta, uz sestrinsku ljubav i iscjeliteljsku moć pripovijedanja, tema djela. Galeriju protagonista čine sestre Juliette i Carmen (pretvorene u mačke prelaskom u fantastični svijet kroz igru školice), dječja spisateljica Agnes, usamljeni čarobnjak – gospodar oluja Široko i pticolika pjevačka diva Selma, ali i čitav niz drugih neobičnih bića (poput čangrizave igračke čije izražavanje nakon kvara otkliže u apsurd) koja ponekad prizivaju Avanture male Chihiro i Mojeg susjeda Totora, a ponekad Alisu u Zemlji čudesa i Čarobnjaka iz Oza. U kinu iznimno imerzivan i često duhovit, film je ipak daškom melankolije nošenja s gubitkom bliske osobe i snažnim emocijama adresiran i na odrasle gledatelje koji će zajedno s djecom uživati u animiranom letu iznad prekrasnih prizora, pamtljivoj simfonijskoj partituri i besprijekornom pripovijedanju.
Ulaznice se kupuju putem sustava Kupiulaznicu.hr i na www.animafest.hr te tijekom festivala na blagajnama kina. Redovne ulaznice za sve programe stoje 4 eura, a one za velika natjecanja kratkog i dugometražnog filma 5 eura. Ulaznice za subotnje matineje u Kinu Kinoteka i MSU-u stoje 3 eura. Festivalska iskaznica koja po cijeni od 40 eura omogućuje ulaz na sve projekcije (osim svečanog otvorenja) također je dostupna na www.animafest.hr
