Riddick je tek sjena onoga kojeg smo voljeli u Planetu tame (recenzija filma Riddick)

Planet tame je bio izvrstan film. Imao je dobar tempo, više nego pristojnu količinu akcije, solidne likove i dobru režiju usprkos skromnom budžetu. U suštini, taj je film nadišao svoja ograničenja, i iz B kategorije iskočio u onu rezerviranu za puno raskošnije produkcije. Po prvi put smo se susreli s likom Richarda B. Riddicka i u potpunosti nas je oduševio kao antiheroj jednog posebnog kova.

Riddickove kronike su megalomanski pokušaj da maksimalno iskoriste neočekivanu popularnost koju je stekao Planet tame. No čim je zagazio u holivudske vode to je već bila izgubljena bitka. Film je želio ispričati previše, ispao je nekoherentan i poprilično bedast. Bez imalo šarma koji je imao prvi film, pa nije jasno što se to točno dogodilo u glavi režisera Davida Twohyja.

Zašto se Twohy primio Riddicka po treći put, ostaje nepoznanica. Valjda se očekivalo da je naučio lekciju iz Riddickovih kronika i da će ispraviti sve pogreške koje je učinio. Očekivalo se resetiranje i vidi se pokušaj, ali vrlo nezgrapan i u konačnici neuspješan. Nije bilo dovoljno samo ‘svjetla reflektora’ vratiti na Riddicka i njegove sposobnosti preživljavanja. Nije se uspjela vratiti ona aura njegove mističnosti i straha koji je ulijevao. U trećem filmu samo je blijeda kopija. Nedostaju likovi oko njega koji su ga činili onakvim kakav je bio u Planetu tame. Oni su ga zapravo činili ‘gospodarom tame’. U Riddicku nitko osim Vina Diesela ne zapinje za oko, iako je i on kao lik tek sjena onoga iz Planeta tame. Svi protagonisti su nemušto obrađeni, klišeizirani i razbacani na sceni. Svi plaćenici koji ga love su toliko plitki, da se niti sa jednim ne uspijete povezati ili shvatiti njegove motive. Čak je i Katee Sackhoff aka Dahl copy paste lika iz serije Battlestar Galactica.

Pitate se zašto uopće gledati film? Pa… zbog slikica valjda. Iako se produkcijski nije puno trošilo, ipak su vizuali više nego pristojni. Čudovišta su dobro zamišljena, iako se ne možemo oteti dojmu da su prebliska originalu. U prvom filmu se koristio element mraka, a u ovom se maksimalno iskoristio element vode koji iznjedriti čudovišta koja ste mogli samo sanjati.

Riddick je Riddick i on će uvijek biti i ostati antiheroj s pokojom ispravnom crtom i vlastitim moralom. To se nije promijenilo niti u trećem nastavku serijala. Ako ste njegov poklonik, kao lik vas vjerojatno neće razočarati, ali to neće biti ni izbliza dovoljno da spasi film od njegovog nezanimljivog scenarija i režije.

Savjetujemo gledanje na dvd-u s ekipom s kojom možete komentirati klišeje kojima film obiluje.