Inverzija Science fiction and fantasy news website
Šesta po redu SF konvencija Marsonikon u Slavonskom Brodu održava se ovu subotu 17. lipnja. Nametnula se kao obavezna postaja za one koje u žanru prvenstveno vole knjigu i film. No ono što najviše izdvaja Marsonikon od ostalih konvencija su bogata trpeza, uvijek puna čašica, opuštena domaća atmosfera i promoviranje SF žanra kao temelja za razvoj vlastitog bazena pisaca koji kroje svojevrsni novi spisateljski val Slavonskog Broda.
Ovogodišnja tema je fantastika s neengleskog govornog područja, a počasni gosti su domaći SF bard, prevoditelj, pisac i fizičar Hrvoje Prćić, prvenstveno prepoznat kroz kultni “Sirius” i globalni “National Geographic”, te Aleksandar Obradović, mladi crnogorski pisac iz Podgorice, autor tri romana, od kojih su dva samostalna, i niza kratkih priča.
U posebnom fokusu programa su promocije knjiga domaćih autora i organizatora konvencije, Ivana Lutza i Ratka Martinovića. Lutz premijerno promovira svoj novi roman “Samo igraj!” nakladnika Hangar 7. Riječ je o žestokom kiberpunku obojanom košarkom, ali također nosi i neka obilježja podžanrova poput “Weird SF-a”. Roman ćete na konu moći nabaviti po akcijskoj cijeni od 50,00 kn, a za vas koji nećete moći do Slavonskog Broda tu je Inverzijin webshop.
Martinović pak Brođanima predstavlja svoj treći publicistički naslov “Društveni inženjering” o kompleksnosti sustava manipulacije sustava, grupacija, pojedinaca i čitave civilizacije.
Već tradicionalno objavit će se i temom odgovarajuća zbirka kratkih priča – Marsonic koja će biti predstavljena publici u sklopu programa. Primjerak ćete moći kupiti na konvenciji za svega 40 kn, a u njemu će vas uz jedanaest kratkih priča dočekati i jedna novela – Sedma priča, te kratki strip – Anno 1868.
Na programu vas prigodno očekuje i tribina Pera Marsonica, koju će voditi Marija Koudela, potvrđujući još jednom uhodanu politiku organizatora da promiču kako domaće, tako i pisce iz susjedstva. Pritom se posebna pozornost posvećuje i novim snagama, pa ćete u Marsonicu zateći i debitante na SF sceni.
Ulaz na konvenciju je kao i uvijek besplatan, ekipa je 100 % provjerena, zabava zagarantirana, pa ako ste fan SF-a i u prilici ste posjetiti Tvrđavu Brod onda isprike nema.
Izlagači na Marsonikonu 2017. su Hangar 7, Nova stvarnost, Veselo dvorište, Čudna knjižara, Teledisk, Grumpy Guy Gaming i antikvarijati koji će nuditi starija izdanja po povoljnim cijenama.
Ispod detaljnog programa pročitajte što organizatori Ivan Lutz i Hrvoje Gažo imaju za reći na postavljena pitanja o konvenciji…
PROGRAM – MARSONIKON 2017.
GALERIJA RUŽIĆ
11:30>> Otvaranje Marsonikona
12:15>> Hrvoje Gažo – predavanje “SF film, a nije na engleskom?”
13:15>> Promocija “Marsonic 11” + fanzin Svemirski Brod
14:15>> Pera Marsonica Teo Kos, Ana Jevtić Kos, Aleksandar Obradović – vodi Marija Koudela
16:00>> Aleksandar Obradović – tribina, razgovor “Fantastika spaja”
17:30>> Hrvoje Prćić – predavanje “Hrvatski SF vremeplov”
18:30>> ANTI-KVIZ – voditelji: Max Potente i Wesley Pipes
19:00:>> Ratko Martinović promocija knjige “Društveni inžinjering”, TELEDISK
20:00:>> Ivan Lutz – promocija romana “Samo igraj!”, HANGAR 7
GLAZBENA ŠKOLA – PROJEKCIJE FILMOVA
13.15h NASIP (La Jetee, 1964.)
r: Chris Marker
13.45h GOSTI IZ GALAKSIJE (1981.)
r: Dušan Vukotić
15.30h BATTLE ROYALE (Batoru Rowaiaru, 2000.)
r: Kinji Fukasaku
17.35h FANTASTIČNI PLANET (La planete sauvage, 1973.)
r: Rene Laloux
Pitanja/Odgovori Ivan Lutz
Na koji način si spojio ljubav prema znanstvenoj fantastici i košarci u svom novom romanu Samo igraj! kojeg ćeš premijerno promovirati na Marsonikonu?
I košarka i dobra znanstvena fantastika su nešto iz čega čovjek može učiti cijeli život. Književnost uopće, dotiče čovjekov unutarnji svijet, i mir i nemir, i dobro i zlo, ono što držimo u sebi, kako razmišljamo; kako evoluira to razmišljanje stavljajući čovjeka u neke nove kontekste, itd. Košarka, s druge strane, je prava platforma da tako nešto iz čovjeka izbije i pokaže nam tko možemo biti kada stisnemo zube i zagrizemo tamo gdje treba. Govorim o mojoj vječnoj inspiraciji: Draženu, Toniju i Kreši. To su ljudi koji su ostvarili nebeske visine kanalizirajući svoju unutarnju bitku, odgoj, inat, kulturu u prekrasnu igru kojoj se klanjam. Mislim da ne postoji bolji razlog od ovoga da ih pokušam staviti u isti kontekst, a da nije Space Jam 🙂
Što ti je bilo najteže dočarati u romanu i koliko si istraživao da bi stvorio uvjerljiv svijet?
Puno se pripremam oko knjiga (to vjerojatno mnogi ne znaju) pa mi je najteže bilo stvoriti psihološki okvir društva i normi u kojoj se kreću protagonisti romana. Pročitao sam tri knjige medicinske psihologije Eduara Klaina, i još štošta o psihologiji paradigme; također nekoliko knjiga (skripti) o računalnim virusima i evoluciju istih, te nekoliko desetina članaka infektologije. Koliko sam uspio to prenijeti u roman, prosudit će oni koji znaju o tim granama ponešto. No, ništa ne bih mogao napisati bez ljudi iz struke. Pa su mi moji prijatelji bili od neprocjenjive vrijednosti za potpuno razumijevanje i košarke, i računalnih virusa, i programiranja i infektologije. Zadovoljan sam što sam napisao, zaista pravi hard sf roman u nekim dijelovima, gdje nema milosti pred znanošću.
Kakav ti je odmak (ako ga ima) u odabiru teme, i strukturi romana u odnosu na ono što si do sada objavio? Što misliš kakva su očekivanja publike i tvojih čitatelja od novog romana?
Idejno je to uvijek ono što me obuzima – čovjek, humanost, nehumanost… Ne želim vjerovati da sve ide dovraga i da su ljudi onakvi kako se većinom predstavljaju. Vjerujem u čovjeka i čovječanstvo, iako dajem packe svako malo (dajem packe i sebi jer ako si iskren, moraš prvo sebe lupiti po zubima). Malo je grupica koje nešto rade koje nisu preslika društva ili sustava u kojem živimo i protiv toga se, vjerojatno nikada neću prestati boriti. Napisao sam potpuno drugačiji roman i od “Zovite ju Zemlja” i od “Druma”. Mislim da ne mogu ići više od ovoga što se SF komponente tiče, pa je zato i moje razmišljanje o tome kako će ga publika prihvatiti oprezno. Znam sigurno da će idući roman ili dva biti van žanra. Želim se okušati u onome što volim, a to nije isključivo SF, pa svim ljudima koji vole ono što radim želim svaki puta priuštiti drugačije iskustvo. Nadam se da u tome, barem do sada, uspijevam.
Još jedan Marsonikon, znači li to da nema odustajanja bez obzira na prepreke?
Da! Ne mislimo prestati s onime što radimo iako mijenjamo koncept polako i težimo za boljim (čitaj skupljim) stvarima. Marsonikon ima prepoznatljivost i duh. A prepreke? Pa da ih nema ne bi bilo zanimljivo. Dok imamo ovu ekipu u Brodu, i dok nam se priključuju nove snage, nema razloga prestajati. Naravno, ne sviđa se svima ovo što radimo, ali kako kaže stara poslovica: ako nemaš neprijatelja onda sigurno nešto ne radiš kako treba, za sada nam dobro ide. 🙂
Pitanja/Odgovori Hrvoje Gažo
S obzirom da je tema neengleski SF, koliko ti je bilo teško odabrati filmove (do kojih kopija uopće možeš doći), a da ne odabereš baš one velike i već gotovo svima poznate (poput recimo Solarisa koji se prikazuje na ovogodišnjem FZFF-u i da li si možda njega htio uvrstiti s obzirom da mu je ove godine 45. obljetnica)?
Nije baš bilo lagano odabrati filmove, iako se čini da filmova koji nisu s engleskog govornog područja nema puno, odnosno da ih i nema puno vrijednih pažnje. Neki su odbačeni jer su predugi (npr. Solaris, Stalker), neke smo već i prikazali na prijašnjim Marsonikonima (npr. Aelita), pa su nam se ova četiri filma u konačnici zgodno uklopila jer smo time pokrili širi dijapazon, i tema i kontinenata.
Kako to da si odabrao čak dva francuska filma, a niti jednog recimo češkog ili poljskog?
Da, imamo dva francuska filma, ali jedan je kratkometražni, ali zato kultni Markerov “La Jetee” (film sav od fotografija, koji je inspirirao također kultni Dvanaest majmuna redatelja Terryja Gilliama), a drugi je neobični animirani film. “Gosti iz galaksije” Dušana Vukotića su naš, domaći proizvod koji je svojevremeno osvojio nagrade na festivalima u Madridu, Trstu i Bruxellesu, a upravo ove godine izdan je soundtrack filma na vinilu! “Battle Royale” je distopijski film kojim smo htjeli pokazati da ne rade samo anime i horore (iako nasilja ne nedostaje), ali mislim da film zaslužuje uvrštenje na popis filmova za Marsonikon posvećen neengleskom SF-u. Poljaka i Čeha nema jer nekako se nisu uklopili, “Ikarie XB-1” (češki, po Lemu) smo nedavno prikazali tijekom naših tjednih sastanaka, a i nismo željeli uz Goste iz galaksije još istočnoeuropskih filmova, iako su i Rusi i Česi i Poljaci radili sjajne SF filmove, i zato neće biti izostavljeni iz mog predavanja.
Hoće li tvoje predavanje SF film, a nije na engleskom? biti primarno o europskom neengleskom filmu ili u priču ulaze i azijski ili možda čak i opskurni akteri tipa čileanski SF film?
Predavanje će ipak biti uglavnom orijentirano na europski SF, zapadno i istočno SF carstvo ? Ako stignem, spomenut ću i par azijskih dragulja, i pokoji danski i argentinski film. No s predavanjima toga tipa uvijek je problem što je tema (pre)opširna i s radošću čekam pitanja na kraju “a zašto niste spomenuli” ili “pa dobro, kako ste zaboravili taj i taj film”? ?
Možeš li nam za kraj otkriti neke filmove (van onih već stavljenih na repertoar) ili barem neke zanimljivosti vezane uz njih o kojima će biti riječ na predavanju?
Ne volim otkrivat baš sve karte, ali predavanje će uključivati i manje poznate činjenice o poznatim filmovima, kao i manje poznate filmove SF tematike za koje čak ni ja, a smatram se bez lažne skromnosti jako dobrim poznavateljem ove tematike, nisam čuo do pripreme ovog predavanja. Kao recimo da su Danci snimili svoj prvi SF film 1918. ili da je “K-PAX” s Kevinom Spaceyom zapravo čisti plagijat jednog argentinskog filma iz 1986. godine.
