Inverzija Science fiction and fantasy news website
23. travnja se u zagrebačkom Branimir centru održala Fantastična noć knjige koja je ostavila dojam mini žanrovske konvencije. Na trgu ste ispred ulaza u kino, na štandu pod zastavama Lannistera i Zmajske pivovare mogli pronaći domaćih i stranih sf izdanja, dok je galerija Pikto bila mjesto za niz predavanja, predstavljanja, razgovora s autorima i promocija. Također ste mogli sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj se testiralo vaše znanje o Igri prijestolja, a sretni dobitnici iste su: Lea Ralić, Nikolina Maglić, Krešimir Gažo, Martina Janžek, Ana Marija Lelas, Vedran Berger i Marija Potočnjak. Oni koji su krenuli u quest u nastojanju da osvoje neku od cool nagrada naših sponzora njih smo redom sve nagradili: Ozren Čučković, Vlatko Vočinkić, Sanja Srdić, Sanja Teardrop, Iva Dujmović i Srećko Štruk.
Nagradu za cosplay odnosno paket naših sponzora osvojila je Lucija Tancer koja se uživila u lik Melisandre te je čak nastojala i oživjeti Jona Snowa i prije nego što se to dogodilo na malim ekranima, a kako je to izgledalo bacite pogled u galeriji ipod teksta.
Mlada autorica Daria Keršić čiji je prvi roman objavio Algoritam, s publikom je podijelila svoje iskustvo pisanja romana za mlade. Premda se Moć Albiura može s lakoćom odbaciti kao tek još jedna priča o “odabranoj” u žrvnju između anđela i demona, Daria je vrlo uspješno zaobišla uobičajene klišeje, a smjestivši radnju u domaće, poznato okruženje dobila je na potrebnoj uvjerljivosti. Pisanje, kaže nova zvijezda domaće žanrovske književnosti, nije joj bilo baš u fokusu života, ali se odvažila otići na radionicu pisanja CeKaPea i samu sebe izazvati da napiše knjigu. Rezultat je bio Moć Albiura, prvi dio trilogije od kojih je drugi već u proizvodnji. Neven Antičević, urednik Algoritma koji je zaslužan za objavu Darijina romana potvrdio je da će i nastavak objaviti njegova nakladnička kuća.
Na drugoj točki programa trebao nam se putem skypa pridružiti jedan od najboljih pisaca fantastike Gay Gavriel Kay no na žalost je bio spriječen, pa nas je iznenadio pismom koje je uputio svojim hrvatskim fanovima. U pismu je objasnio kako su ga za novi roman “Children of Earth and Sky” inspirirali posjeti Hrvatskoj. Naime, kada je s glavnim urednikom Algoritma Nevenom Antičevićem putovao hrvatskom obalom, upravo mu je on u razgovoru predložio da piše o povijesnim Uskocima.
“Odjednom, iz vedra neba, Neven je izjavio ‘Znam! Trebao bi u sljedećoj knjizi pisati o Uskocima!’ U ljubaznoj nimalo zbunjenoj maniri kojom se ponosim upitao sam, ‘Molim’?
Neven je odgovorio nestrpljivo ‘Senjski Uskoci!’ Njegov ton je govorio da bi to pojašnjenje trebalo biti dovoljno adekvatno školovanoj osobi.”
U idućem posjetu Hrvatskoj Kay je doznao više o Uskocima te se neko vrijeme igrao s mišlju pisanja o njima.
“Vratio sam se u Hrvatsku ponovo, kao gost jedne konferencije, i to još jednom na dalmatinsku obalu. Ovaj put se akademik Robert Kurelić pridružio Nevenu u objašnjavanju kako bi mom životu pisca nedostajao odgovarajući fokus i smijer ukoliko se ne odlučim pisati o Uskocima.”
Zatim se bacio na istraživanje, da bi na kraju i odlučio pisati o Uskocima te na taj način zauvijek ovjekovječiti dio hrvatske povijesti u svom romanu.
“Meni se to tako događa, gotovo sa svakom knjigom. Improviziram, krivudam, čitam o raznolikosti vremena, kultura, ličnosti, tezama o povijesti kao i sadašnjosti, stvarajući zabilješke razmišljajući o njima i… Nije da zapravo donesem odluku o čemu će biti sljedeća knjiga, nego otkrijem da sam je već bio donio. Ostaje mi samo da je potvrdim i uhvatim tempo sam sa sobom.”
“Tako je to ipak počelo na negdašnjoj rimskoj cesti pored Jadranskog mora, kada sam prvi puta čuo za Uskoke. Samo tada nisam znao da je to početak, i to nisam znao još dugo vremena. Tako se to dogodilo.”
Knjiga “Children of Earth and Sky” je netom objavljenja na engleskom jeziku. Biti će naravno objavljena i kod nas u prijevodu u izdanju Algoritma, ali to je na žalost sve što nam je Neven Antičević otkrio, te nam je datum prijevoda još uvijek nepoznat.
Kako je nakon razgovora o Kayu slijedila priča o stripu Tarzan: Reke krvi kojega je napisao Neven Antičević, kroz neobavezan razgovor krenula je priča o jednom od najpoznatijih likova u popularnoj kulturi. Razgovor pun zanimljivosti pretvorio je priču o Tarzanu u svojevrstan okrugli stol o bliskoj povijesti s početka dvadesetog stoljeća i načinu kako je Neven iskorisio kratke rupe u Burroughsovim knjigama da Tarzana pošalje u Europu s početka dvadesetog stoljeća. Reke krvi donose kompletan materijal kojeg su Kordej i Antičević začeli davnih osamdesetih prošlog stoljeća. Prve četiri epizode su u koloru, peta i šesta crno-bijele, sedma je crno-bijela, ali je nekoliko zadnjih stranica ostalo u olovci dok je osma potpuno u olovci. Pregršt je tu crteža i skica tabli za dalje, a Neven je otkrio da postoji zainteresirani francuski izdavač koji bi financiro daljni razvoj projekta jer u njegovoj glavi ima materijala za šesnaestak albuma. Neven je također podijelio s publikom i način na koji radi sa crtačem Igorom Kordejem. Ne stvara klasični scenarij već doslovce napiše priču, a potom prepušta Kordeju da je pretvori u kadrove.
Nakon Tarzana na red je došla još jedna knjiga domaćeg autora. Riječ je o Aleksandru Žiljku, višestrukom dobitniku nagrada SFERA za priče, romane i ilustracije, agilnom autor koji redovito objavljuje iskušavajući se u različitim podžanrovima. S podjednakom snagom piše sf, fantasy, steampunk, ozbiljne i malo manje ozbiljne (pulp!) stvari, ali uvijek rado čitane. Nova knjiga Zagonetka zmajskih otoka, koju je objavila zagrebačka Semafora, omladinski je roman s puno akcije smještenom na dalekom planetu Pelageja. U dobro znanom Žiljkovom stilu, ima tu puno svakojakih čudovišta, borbe, pirata i neizostavne ljubavi. Nakon kratkog uvoda u roman, na opće iznenađenje, Žiljak je pročitao jedan ulomak i to prilično dramatski zasluživši jedan veliki pljesak.
Imaginarni mikrofon je nakon toga preuzeo Slaven Gorički koji je najavio novo izdanje najznačajnijeg domaćeg okupljanja ljubitelja devete umjetnosti – festivala Crtani romani šou. Ove će godine 19. CRŠ biti u znaku Hermanna, jednog od najznačajnijih strip umjetnika, autora kultnog serijala Jeremiah. Mjesto događanja je Hrvatski dom likovnih umjetnika u Zagrebu, a Slaven nam je otkrio da će biti objavljen i novi nastavak Jeremiaha baš za CRŠ. Tako svi oni koji posjete festival imat će prilike za crtež ili potpis slavnog crtača u novom albumu. CRŠ je poznat i po tome što dovodi cijelu plejadu gostiju pa će uz Hermanna s publikom razgovarati, družiti se ili crtati između ostalih i Senad Mavrović, Roberto Recchioni, Giovanni Freghieri te naše gore list Goran Sudžuka.
Kako Hangar 7 proširuje svoju izdavačku djelatnost i na strip, urednik Davorin Horak je prisutnoj publici predstavio prva dva planirana izdanja. Već u lipnju izaći će prvi album iz serijala Metabaruni, drugi ciklus. Riječ je o novom uratku Alejandra Jodorowskog, a zanimljivost je da će zadnja dva albuma crtati naš proslavljeni strp crtač i ilustrator Esad Ribić koji je otkrio kako je to crtati za veliku kuću kakav je Marvel. Esad je otkrio da već radi na Matabarunima jer je zgotovio svoje zadnje obaveze vezane uz serijal Secret Wars. Kazao je da ga nakon što je iscrtao velik broj tabli isključivo u olovci na posljednjim stvarima koje je radio za Marvel, veseli da ponovo radi strip potpuno slikarskom tehnikom – kao što je radio grafičku novelu Lokija. Upravo ta priča – Loki, koju je Esad zajedno sa scenaristom Robom Rodijem objavio 2004. drugo je strip izdanje koje će Hangar 7 objaviti na jesen. Ono što je publika saznala je da će Esad naslikati potpuno novu naslovnu ilustraciju za hrvatsko izdanje, a uz klasičan album, Hangar 7 će objaviti i artist edition Lokija u veličini table. Publika je na ovo reagirala s ne baš tihim “Opaaa!”
Nakon kratkog čavrljanja i uobičajene pauze za zmajsko pivo, krenula je promocija zbirke priča Davida Kelečića, Imago Ultima. David je prošle godine objavio svoj prvi roman koji ga je, prema njegovim riječima, dosta iscrpio. S toga je ove godine došla na red objava zbirke koja se uglavnom sastoji od već objavljenih priča, te dvije nove. Većinu priča prati i pogovor koji će igrom slučaja postati i zanimljivost s promocije jer je upravo jedan dio pogovora sasvim prigodno nasmijao prisutne skoro do suza: “Unutar fandoma postoji šala u kojoj ima pomalo gorke istine, a to je da hrvatske SF pisce čitaju – drugi SF pisci! Naime, ukoliko se uistinu zainteresirate za žanr velika je vjerojatnost da ćete čitati i djela drugih kolega. Ponekad si čitamo prve verzije priča i dajemo sugestije, posjećujemo se na promocijama novih knjiga, kupujemo poneki primjerak za kolekciju i sl. To je sve divno i krasno dok ne shvatite da ćete: a) doći na novu promociju i biti dobar prijatelj s još barem četiri osobe tamo b) na toj istoj promociji biti barem poznanici s preostalih tri osobe c) začuđeno gledati u jedinu nepoznatu osobu i pitati se šta ona tamo radi d) razviti neki čudan amozitet prema toj nepoznatoj osobi jer sumnjate da je njemačko-sovjetsko-kineski špijun e) na kraju promocije shvatiti da je ta osoba u biti nečiji brat ili sestra osobe iz skupina a) ili b)” I da, otprilike je autor pogodio kako je izgledala i ova naša promocija 😉
Program smo zaključili s predstavljanjem ovogodišnjeg SFeraKona koji se naravno pretvorio u ugodno druženje s kojeg smo doslovce morali tjerati sudionike. Dobro, dobro ne baš tjerati, ali znate kako je to sa zadnjim točkama programa. S obzirom da smo vam o SFeraKonu već sve napisali u dva do sada objavljena članka onda ćemo vas samo podsjetiti da isti počinje upravo danas i da traje do 15. svibnja pa nemojte zaboraviti posjetiti FER u Zagrebu. Da, kotizacije se plaćaju, ali zato ćete u cijeni dobiti zbirku priča koja ove godine nosi naslov Futur crni i tematski se bavi SF/F krimićem i špijunskom pričom.
Prije galerije red je da se zahvalimo HBO Adria, Branimir centru, Zmajskoj pivovari te Fantastic Film Festivalu na ustupljenoj podršci i nagradama. Do idućeg puta…
