J. J. Abrams spada u one filmaše koji su više zainteresirani kreiranjem atmosfere nego pričanjem priče. To ne mora samo po sebi biti mana ako scenarist uživa u pričanju, a ne štancanju scenarija. Nažalost, u većini slučajeva, scenarij je upravo onakav ‘da može proći’; podilazi odabranoj publici – žanr šablone i klišeja. Nadam se da će Alcatraz skrenuti s tog puta.
Premisa serije u Abramsovoj produkciji je jednostavna i ne otkrivam Vam puno – umjesto da Alcatraz bude zatvoren zbog ‘administrativnih odredbi’, zapravo je 1963. stavljen ključ u bravu jer su svi zatvorenici i čuvari netragom nestali. Eto nas nakon toga u sadašnjem vremenu gdje se jedan po jedan (a možda i malo više), okorijelih kriminalaca pojavljuje, a da nisu ostarjeli ni dana. I, pogađate, nisu došli biti dobri građani već okorjeli pljaškaši i ubojice. Hoće li se u budućim epizodama pojaviti i neki od čuvara i javiti se u prvu policijsku stanicu i reći, hej ja sam proveopedeset godina tu i tu i nisam ostario ni dana?
Nakon odgledane prve dvije epizode, mene jedino zanima gdje su svi nestali – eksperiment krenuo krivo, neka veća zavjera, natprirodne sile, putovanje kroz vrijeme, izvanzemaljci? Ne interesiraju me nešto sudbine likova, jer me nisu baš zagrijali (barem ne još), a zaplet koji je kriminalistički (uhvati krivca) je u najmanju ruku blijed. Nema tu ‘stranputica’, loših odluka, a čahuru od metka se nađe brzinom misli. Dovoljno je da detektivka pogleda i malo pročeprka po travi i voila – dokaz pronađen.
Za pomisliti je da jedan tako veliki misterij kao što je nestanak svih stanovnika jednog zatvora neće riješavati samo tajanstveni agent FBI-a, detektivka i doktor znanosti koji se bavi Alcatrazom (piše knjige, scenarije za stripove i vlasnik je male prčvarnice koja prodaje sve i svašta u vezi zatvora na stijeni). No, čini se da je baš tako, što je uobičajena shema za seriju na što smo već oguglali.
Ono što seriju čini gledljivom (nakon dvije epizode) su solidna režija i montaža, jer se zbivanja prebacuju i u ’60-te gdje se otkrivaju pojedini detalji o zatvorenicima. Taj pristup seriju čini zanimljivijom, a pristojan odabir glumaca to dodatno potkrepljuje. U ulozi agenta FBI-a Emersona Hausera pojavljuje se Sam Neil koji sam po sebi ima dijaboličnu facu (neću Vam otkriti zašto je to važno), detektivku Rebeccu Madsen glumi frška Sarah Jones, a stručnjaka za Alcatraz Jorge Garcia (debeli iz Losta).
Svaka epizoda otkriva i djelić misterija, koji će u konačnici kao puzle spojeni otkriti ‘Veliki misterij’. Vjerujemo da ni scenaristi ne znaju kako će to izvesti i ovisit će o gledanosti i reakcijama publike. Ako je suditi po Fringeu, moguće je nadrasti početne probleme i svoriti koherentnu priču u kojoj ćemo uživati. Hoće li Alcatrazu to poći za rukom? A dat’ ćemo mu šansu.
Interesting…