Home / Recenzije / Knjige / Neobična mješavina razasutih priča – recenzija romana Atlas oblaka

Neobična mješavina razasutih priča – recenzija romana Atlas oblaka

Atlas oblaka
Autor: David Mitchell
Godina izdanja: 2008. (2004. original)
Nakladnik: Vuković & Runjić
Uvez: meki
Broj stranica: 478
Prevoditelj: Saša Stančin
Jezik originala: engleski

je djelo koje nosi breme velikih očekivanja, uz nagrade koje su mu dodijeljene (Watersone’s Literary Novel of the Year, Richard & Judy Best Read of the Year, Geoffrey Faber Memorial Prize, South Bank Literature Award) i uz one za koje je bio u užem izboru (Man Booker Prize, Arthut C. Clark Award, James Tait Black Memorial Prize, UK National Book Critics Circle Award, William Saroyan International Prize for Writing). Međutim, očekivanja su ovoj knjizi bila medvjeđa usluga.

Davidu Mitchellu se ne može prigovoriti da ne vlada raznolikim stilovima pisanja koje je pomalo paunski prezentirao u šest odvojenih priča koje tvore Atlas Oblaka. Priče nisu zastupljene u klasičnom, jedna-iza-druge, rasporedu, već čitatelj u krešendu jedne prelazi na početak druge i to tako do šeste, ‘centralne’, nakon koje se nižu raspleti ostalih po kronologiji pojavljivanja (koje korespondira kronologiji povijesnih razdobljâ) dok knjiga ne završi pričom s kojom je započela. Takva piramidalna struktura (ili struktura uroborosa) je potakla neke da s negodovanjem ukažu na Itala Calvina i sugeriraju plagijat ideje. Mitchellu bi se ova posudba strukture oprostila kada bi je knjiga svojim sadržajem opravdala, no unatoč vrijednosti svake pojedine priče, krajnji produkt je slabo sklepana cjelina koju zajedno drže samo korice.

Čitač će, prolazeći kroz Atlas Oblaka, dobiti konzumeristički očaravajuću maksimu ‘SVE U 1!’; dnevnik putnika na brodu 19. stoljeća, epistolarni roman mladog umjetnika između dva svjetska rata, satiričan prikaz dogodovština postarijeg Engleza koji se protiv svoje volje zadesi u staračkom domu, krimi priču mlade reporterke koja riskira život pokušavajući istjerati istinu na vidjelo, neposrednu budućnost u kojoj  se radna snaga uzgaja a svijest o slobodi počinje gorjeti u jednom od ‘robova’, distopija nakon kraha civilizacije i degenarcija ljudske vrste,  sve u 6 različitih stilova, 6 različitih fabula, 6 različitih lokacija i povijesnih stvarnosti. Pacifik, Havaji, Belgija, Koreja, Engleska, Kalifornija! Avantura, SF, triler, komedija! Ali to nije sve! U svakoj priči upoznajemo set novih likova smještenih u njihovoj pomno razrađenoj povijesno-geografsko-itd. stvarnosti, svaka je ispričana u drugom tonu, drugom stilu, iz drugačije perspektive (dnevnik, pisma, ich-forma, vanjski pripovjedač, memoar, zapisnik interogacije), pa će se naći ponešto za svakoga. Ovo možda zvuči primamljivo dok se istakne kako bi gastronomski ekvivalent istog bila pita od sira s mesom, jagodama, čilijem, medom i limunom, u kojoj je svaki sastojak vrhunski pripremljen. Samo bi virtuoz umijeća kuhanja mogao pokušati servirati takav eksperiment i u tome uspjeti.

Priče su (labavo) povezane referencama i predmetima iz jedne koji zalutaju u drugu, kao da se autor više koncentrirao na detalje svake od njih nego na njihovu ukupnost. Da nije bile autorove preuzetnosti da iz šest solidnih priča napravi neku misterioznu povezanost, po završetku knjige se u čitatelju ne bi javljao osjećaj prevarenosti i nedostatka najavljenog značaja. Atlas Oblaka je dokaz da cjelina može biti manje od zbroja svih svojih dijelova. Ona je svakako zabavna za čitanje, u sebi krije mrvice zanimljive filozofije sakrivene poput grumenja zlata u tekstu, međutim daleko je od pompe koja se oko nje podigla.

Uz sve, treba spomenuti Sašu Stančina koji je napravio vrhunski posao pri prevođenju Atlasa Oblaka, obzirom da su priče pisane različitim izričajem od arhaičkog do posve iskrivljenog sa mnogim neologizmima.

Obzirom na njenu šarolikost i nelinearnost, i ako je suditi po (post)modernističkim trendovima (na um dolaze „Inception“ i „Sucker Punch“)  najavljena filmska adaptacija Atlasa Oblaka mogla bi doći baš u pravo vrijeme i doživjeti dobar prijem u kinima.

Check Also

Signali s posljednje granice #2.7: Sve ostaje u obitelji

Šest tjedana smo mogli pratiti avanture Discoveryja i njegove posade, dok su lovili crvene signale …

Signali s posljednje granice #2.6: Brzinom munje

Od početka putovanja, Star Trek: Discovery ima problem. Dok zbog serijaliziranog formata, makro-radnja preuzima primat, …

Web Statistics