Inverzija Science fiction and fantasy news website
Jedan od najznačajnijih SF filmova u povijesti, Metropolis redatelja Fritza Langa je remek-djelo koje bi svaki pravi ljubitelj SF filma trebao, ne, morao pogledati. U neku ruku već i jeste jer su tragovi ove 90 godina stare ekspresionističke distopije vidljivi posvuda u pop kulturi. Batmanov Gotham City, Scottov Blade Runner, Gillamov Brazil, Verhoevenov RoboCop, Otomova Akira i Bessonov Fifth Element samo su neke od urbanih noćnih mora inspirirane Metropolisom. Odavde je Supermanov grad dobio ime a George Lucas ukrao dizajn C3PO-a. Scene iz filma možete vidjeti i u spotu za pjesmu Radio Ga Ga grupe The Queen.
Metropolis je fiktivni velegrad iz 2026. godine u kojem bogata elita na čelu sa industrijalcem Johom Federsenom (Alfred Abel) živi u luksuznim neboderima dok sirotinja robuje duboko u utrobi grada. Jednog dana, Federsonov sin Freder (Gustav Fröhlich) slučajno upoznaje Mariu (Brigitte Helm), siromašnu propovjednicu koja najavljuje dolazak mesijanskog pomiritelja vladajućih i potlačenih. Freder se zaljubljuje u nju i prati ju u podzemlje gdje otkriva užasne uvjete u kojima žive i rade radnici ovog velegrada. Za to vrijeme, ludi znanstvenik Rotwang (Rudolph Klein-Rogge) konstruira robota koji se – ljupko kako to samo njemački jezik može – zove Maschinenmensch. I dok stari Federsen želi upotrijebiti Rotwangov izum kako bi uništio Mariu i njezin pokret, Rotwang ima svoje, jednako opake planove.
Metropolis je jedan od prvih visokobudžetnih dugometražnih SF filmova. Po nekim izvorima, polovica njegovog višestruko premašivanog budžeta potrošena je na specijalne efekte. Snimanje je trajalo godinu dana u filmskom studiju Babelsberg nedaleko Berlina, nerijetko u brutalnim uvjetima. Diktatorski je Lang inzistirao na realističnosti tijekom snimanja. Pa je tako primjerice za potrebe snimanja scene poplave glumica Brigitte Helm i petsto djece iz najsiromašnijih berlinskih kvartova dva tjedna snimano kako se utapaju u hladnoj vodi dok su drugi statisti polijevani vatrogasnim šmrkovima.
Krajem 1980ih, kada sam bio klinac otprilike star kao ovi sirotani koje je Lang namakao u hladnoj vodi, otkrio sam emisiju Što je film pokojnog Ante Peterlića koju je tadašnja Televizija Zagreb prikazivala u sklopu jutarnjeg školskog programa. Tamo sam po prvi put vidio hipnotizirajuće, halucinacijske scene iz Metropolisa. Panorama titanskog grada. Blokovi ljudi koji marširaju na posao. Golemi stroj koji krivi i grči tijela radnika u bolno neprirodne položaje. Sve te slike su mi se utisnule u svijest kao malo toga što sam vidio u to doba. Ta spretnost u korištenju vizualnog jezika je možda i najveća vrlina nijemih filmova koji su savršeni primjer stare scenarističke izreke “Pokaži, a ne kaži!”
Nakon svih ovih hvalospjeva, vrijeme je da vam priznam kako nijemi filmovi zbilja nisu za svakoga. Bez mogućnosti da prenose misli i osjećaje kroz dijalog, glumci u nijemim filmovima nerijetko preglumljuju zbog čega modernom gledatelju njihove izvedbe nerijetko izgledaju neprirodne i smiješne. U slapstick komedijama Charlie Chaplina i Buster Keatona to nije problem zbog čega one i dan-danas funkcioniraju kao savršeni live action crtići. No, u ozbiljnim filmovima poput Metropolisa, čak će i najzagriženiji ljubitelj SF filmova zakolutati očima nad grimasama glumaca.
Tomu ne pomaže činjenica da živimo u svijetu stalnog manjka koncentracije, u kojem uvijek ima nešto zabavnije na drugom programu ili sljedećoj web stranici. U Metropolisu pak imamo dugu, statičnu scenu u kojoj Rotwang pokušava zarobiti Mariu koja mu se otima i viče upomoć. I traje to, čini mi se, kojih deset godina, tijekom kojih ja sasvim lijepo sa usana glumice mogu pročitati ne samo da viče “Upomoć!” nego i da to radi na njemačkom jeziku (“Hilfe!”). Kada mi se, nakon tri tisućljeća toga, na ekranu pojavi kartica s tekstom “Upomoć!” mogu se samo smijati od muke. Smatrajte se upozorenima.
Fritz Lang se proslavio u Njemačkoj i svijetu filmovima poput Dr. Mabuse der Spieler, Spionen i M, redom trilerima koji su udarili temelje ovom žanru. Scenarij za Metropolis je prema Langovoj ideji napisala njegova supruga Thea von Harbou. Kada je film premijerno prikazan u Berlinu 1927., kritičari su hvalili raskošnu produkciju. No, dok su ga desničari kritizirali kao komunističku propagandu, ljevičari su mu zamjerali naivnu poruku o tome kako se klasni sukob između moćnih i obespravljenih može riješiti s puno ljubavi i dobre volje. Jedan od tih kritičara bio je i engleski pisac Herbert George Wells koji je, u svom osvrtu, nemilosrdno raščerečio film.
1929. Fritz Lang je režirao još jedan nijemi SF film – Frau im Mond. Međutim, ovaj spektakl o prvoj ekspediciji na Mjesec neslavno je propao pojavivši se u kinima taman u vrijeme izuma zvučnog filma. Međutim, njemački su ga raketni znanstvenici poput Wernhera von Brauna cijenili zbog realističnog prikaza tehničkih izazova putovanja na Mjesec. Nimalo čudno – tehnički savjetnik prilikom snimanja je bio raketni pionir Hermann Oberth. Uspon nacista na vlast upropastio je Langovu njemačku karijeru nakon što je 1933. novopečeni ministar propagande Josef Goebbels doživio Langov triler Das Testament des Dr. Mabuse kao uvredu na račun njemačke države. Thea von Harbou je pak postala zagrižena nacistkinja pa je Lang pokupio krpe i pobjegao u Hollywood gdje je nastavio raditi solidne trilere poput Manhunt koji započinje pokušajem atentata na Adolfa Hitlera, Fury u kojem nevinog putnika (odlični Spencer Tracy) u američkom provinciji pokuša linčovati pobješnjela rulja te odlični paranoidni triler Ministry of Fear.
Živimo u vrijeme kada nas Hollywood svako ljeto bombardira znanstveno-fantastičnim spektaklima. Nastao 1927. godine, Metropolis je bio presedan, čudovište, iznimka od pravila. Gledajući ga danas, teško je uopće i pojmiti koliko je hrabrosti trebalo za ovakav filmski projekt u doba kada je dobar dio populacije Europe i dalje putovao naokolo konjima i kočijama jer su automobili bili rijetki i skupi. Ako zbog ničega drugoga, Metropolis vrijedi pogledati jer i danas svjedoči ambiciji i mašti koja je srce prave znanstvene fantastike.
S obzirom da Metropolis slavi svoj 90. rođendan, tim povodom ćete ga imate prilike pogledati u sklopu ovogodišnjeg Fantastic Zagreba, kojeg će film privesti kraju 09. srpnja u 21:15 h.
