Home / Fahrenheit 451 / Isaac Asimov: drugo ime za modernu znanstvenu fantastiku

Isaac Asimov: drugo ime za modernu znanstvenu fantastiku

Drugi dan u godini rezerviran je za proslavu Dana znanstvene fantastike. Taj datum, odnosno 02. siječnja odabran je kako bi se odala počast rođenju oca moderne znanstvene fantastike, jednom od od najznačajnijih i najutjecajnijih autora – Isaacu Asimovu. Često ga se spominjalo u kontekstu „velike trojke“ znanstvene fantastike, u koju spada zajedno s Arthurom C. Clarkeom i Robertom Heinleinom.

Isaac Asimov je najpoznatiji po svojim SF romanima, točnije kultnoj trilogiji Fondacija i serijalu o robotima koji se sastoji od kolekcije kratkih priča i romana. Fondacija je osvojila prestižnu nagradu Hugo 1966. godine za najbolji serijal svih vremena (Best All-Time Series). Prevedena je na sve značajnije svjetske jezike i prodana u preko 20 milijuna primjeraka. No Asimov je bio iznimno plodonosan autor koji je napisao preko 500 knjiga, te stotinu kratkih priča i eseja.

Jedna od njegovih velikih ostavština su i Tri zakona robotike, također poznati i kao Asimovljevi zakoni:

1.Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.
2.Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom.
3.Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom.

Originalni zakoni su mnogo puta mijenjani unutar Asimovljevih djela, kako bi autor detaljnije razvio način na koji roboti vrše interakciju s ljudima ili drugim robotima. U kasnijim djelima, gdje su roboti preuzeli odgovornost nad vladama čitavih planeta i civilizacija, Asimov je dodao i četvrti, ili nulti zakon koji prethodi drugima:

0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovječanstvu naškodi.

Četiri zakona, uključujući i nulti, se često koriste u znanstvenofantastičnim djelima, kako u knjigama, filmovima i ostalim medijima.

Osim postanka robota, Asimov je prije 55 godine predvidio još niz izuma kao što su gotovi zamrznuti obroci, bespilotne letjelice, komunikacijski uređaj koji će omogućiti poziv i video prikaz osobe koja se nalazi bilo gdje na svijetu, kao i 3D televizore.

Nešto je manje poznato da je Asimov imao doktorat iz biokemije, da je radio kao profesor na bostonskom sveučilištu te da je bio vrstan popularizator znanosti. Bio je i član Mense, čak je bio i njezin počasni podpredsjednik. Napisao je i filmski mjuzikl za Paula McCartneyja. Skovao je riječ robotika u svojoj kratkoj priči Liar!, referirajući se na tehnologiju koju roboti posjeduju. Svojedobno je koristio pseudonim Paul French, kada je u pedesetima napisao šest znanstvenofantastičnih romana za djecu, poznatih kao serijal Lucky Starr. Zaljubio se u znanstvenu fantastiku na svom prvom poslu, radeći u obiteljskim trgovinama slatkiša gdje su se također prodavali i magazini, koje je on naprosto “gutao”. Bio je predsjednik Američke udruge humanista. Također je bio blizak prijatelj s Geneom Roddenberryjem kojemu je davao savjete u vezi epizoda Zvjezdanih staza (nakon što ih je incijalno oštro izkritizirao za TV Guide, zbog netočnog prikaza znanosti).

Check Also

Od optimizma daleke budućnosti do Stalkera i disidenstva: Braća Strugacki

Većini fanova SF-a je vjerojatno promaklo da je danas značajan dan za SF žanr. Naime, …

Predstavljanje romana Japodinine muke i Mletački sokol, i razgovor s autoricama

Za ljeto se nužno opskrbiti dobrim štivom, stoga Kavantura 03. srpnja u 20:00 sati poziva …

Web Statistics